NEZADRŽIV RAST

Ukupni javni dug nadomak 60 posto BDP-a

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 20.12.2010 14:44
  • Objavljeno 20.12.2010 u 13:17
ivan šuker

ivan šuker

Izvor: Cropix / Autor: Dragan Matic / Cropix

Posljednji podaci Ministarstva financija pokazali su nastavak snažnog rasta ukupnog zaduženja države. U prvih osam ovogodišnjih mjeseci ukupan dug konsolidirane opće države, koji uključuje dug središnje države, izvanproračunskih fondova te lokalne države porastao je za 18,1 milijardi kuna (+15,3 posto) te je krajem kolovoza dostigao 135,9 milijardi kuna

Udio promatranog duga u procijenjenom BDP-u dosegnuo 41 posto, a dodaju li se izdana državna jamstva te dug HBOR-a, ukupan javni dug iznosi 193 milijarde kuna odnosno 58,2 posto procijenjenog BDP-a.

U promatranom razdoblju najveći doprinos rastu ukupnog javnog duga došao je od rasta duga središnje države koji krajem kolovoza iznosi 127,8 milijardi kuna te je za 15,9 posto bio viši u odnosu na kraj prethodne godine. Rastu duga središnje države prvenstveno su doprinijela srpanjska izdanja državnih obveznica (milijardu i pol kuna i 650 milijuna eura s valutnom klauzulom na domaćem tržištu te 1,25 milijardi dolara na inozemnom tržištu).

Dodatno je rastu duga središnje države doprinijelo zaduživanje po osnovi izdanih trezorskih zapisa.

Rastu ukupnog javnog duga doprinijela su i izdana državna jamstva te dug HBOR-a. U prethodnih osam mjeseci ukupna državna jamstva porasla su za 13,9 posto te krajem kolovoza dosegnula 43,5 milijardi kuna. Ukupan dug HBOR-a u iznosu od 13,5 milijardi kuna koliko je iznosio krajem kolovoza, u usporedbi s krajem 2009. zabilježio je rast za 9,8 posto godišnje.

U strukturi duga i dalje prevladava unutarnja komponenta. Budući da je inozemno financiranje i dalje relativno skuplje te teže dostupno država nastavlja s praksom zaduživanja na domaćem tržištu. Stoga je i udio unutarnjeg duga u ukupnom javnom dugu i dalje relativno visok (u kolovozu je iznosio 57,9 posto).

Nastavak nepovoljnih trendova u realnom sektoru gospodarstva te posljedično slabiji priljev prihoda u državni proračun (uz istovremeni rast proračunskih rashoda) doveo je do većih potreba za zaduživanjem što je i rezultiralo snažnim rastom ukupnog javnog duga u dosadašnjem dijelu godine.

S obzirom na očekivani rast javnog duga, analitičari RBA prognoziraju da bi njegov udio na razini cijele 2010. mogao porasti na 41,6 posto (bez jamstava i HBOR-a), a s uključenim jamstvima i HBOR-om navedeni omjer mogao iznositi 58,6 posto BDP-a.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi