Čak 55 milijardi eura, odnosno 4,6 milijardi i devet posto više, Hrvatska je krajem travnja dugovala kreditorima, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Pritom je javni dug od kraja prošle godine porastao za 2,7 milijardi eura, što je 5,2 posto. Na mjesečnoj je, pak, razini, zabilježen pad od 148 milijuna eura.

Porastu javnog duga kumovalo je snažnije zaduživanje središnje države, koja trenutno duguje 54 milijarde eura. Zadužuju se i lokalne zajednice, čiji dug raste već 15 mjeseci zaredom i to po dvoznamenkastim stopama. Za gotovo trećinu su, pak, svoja dugovanja smanjili fondovi socijalne sigurnosti, piše Poslovni dnevnik.

Dugoročni depoziti

U strukturi dugovanja prevladavaju dugoročni depoziti, konkretnije, 65 posto su obveznice, a ostatak krediti, depoziti i kratkoročni vrijednosni papiri. Pritom je znakovito izdavanje trezorskih zapisa Ministarstva financija, zbog čega je unutarnji dug po kratkoročnim vrijednosnim papirima u godinu dana porastao za 45,5 posto.

Kreditori su uglavnom domaći, jer oni drže 68,6 posto javnog duga. Država i lokalna zajednica su se kod inozemnih vjerovnka zadužile u svoti koja bi pokrivala 31,4 posto ukupnog duga. U samo godinu dana ulaganja stanovništva u domaće vrijednosne papire povećana su za milijardu eura, dok su podužeća povećala izloženost za 700 milijuna eura. To predstavlja nastavak stabilizacije, ali i jačanja domaćih izvora financiranja države.

Ispod maastrichtskog praga

Iako podatak o rastu javnog duga djeluje zabrinjavajuće na prvi pogled, Hrvatska je i dalje ispod maastrichtskog praga. Na kraju prvog tromjesečja ove godine omjer javnog duga i BDP-a iznosio je 58,4 posto, što je 0,2 postotna boda više nego u istom razdoblju lani.

Analitičar Raiffeisena Petar Bejuk ocjenjuje da će udio javnog duga u ovoj godini ostati ispod 60 posto BDP-a. Unatoč snažnom nominalnom rastu gospodarstva, zbog kojeg su fiskalni parametri i dalje na zavidnoj razini, on upozorava da bi trebalo ostaviti dovoljno prostora za odgovor na potencijalne buduće rizike.