boli glava

U smeće bačene milijarde eura vrijedne doze cjepiva protiv korone, pogledajte kako stoji Hrvatska

18.12.2023 u 21:00

Bionic
Reading

Bačeno je najmanje 215 milijuna doza cjepiva protiv covida, koje su kupile zemlje EU-a na vrhuncu pandemije, a procijenjeni trošak za porezne obveznike iznosi najmanje četiri milijarde eura

Otkako su prva cjepiva protiv koronavirusa odobrena krajem 2020., zemlje EU-a skupno su primile 1,5 milijardi doza (više od tri za svakog stanovnika Europe). Mnoge od tih pošiljaka sada leže na deponijima diljem kontinenta, piše Politico.

Izračuni temeljeni na dostupnim podacima pokazuju da su zemlje EU-a u prosjeku bacile 0,7 doza po glavi stanovnika. Na vrhu ljestvice je Estonija, koja je bacila više od jedne doze po stanovniku, a odmah iza nje je Njemačka. Hrvatska je ispod prosjeka EU-a s 0,57 bačenih doza.

Politico navodi da nije lako otkriti koliko je cjepiva bačeno jer vlade nerado otkrivaju podatke. Izračuni se temelje na brojkama iz 19 europskih zemalja - 15 su dale službene podatke, a za četiri su brojke objavljene u medijima. Stvarni broj bačenih cjepiva sigurno je mnogo veći jer su za pojedine zemlje podaci stari nekoliko mjeseci.

Njemačka je, naprimjer, dala informacije o bačenim dozama zaključno u lipnju, a u to vrijeme imala je još 120 milijuna cjepiva u skladištu. Proizvođači su u međuvremenu predstavili novije verzije prilagođene najnovijim varijantama koronavirusa, čineći one starije zastarjelima.

Mnoga cjepiva kupljena su na vrhuncu pandemije 2021., kada su se EU i SAD borili da osiguraju tada ograničeni broj doza. U to vrijeme EU je sklopio svoj najveći pojedinačni ugovor o kupnji 1,1 milijarde doza od Pfizera i BioNTecha.

Lako je zaboraviti koliko su te 2021. stvari bile neizvjesne, a sporazum s EU-om tada je bio hvaljen. No pokazalo se da su i veličina i vrijeme sklapanja sporazuma problematični. Zemlje su imale obavezu kupnje doza čak i dok je pandemija jenjavala, a s druge strane nisu se mogle riješiti viškova doniranjem trećim zemljama zbog pada potražnje i problema s logistikom.

Posljedice nisu samo financijske. Postavlja se pitanje kako se pregovaralo o velikom ugovoru s Pfizerom, osobito nakon što je New York Times objavio da je šefica EU-a Ursula von der Leyen razmijenila poruke s izvršnim direktorom Pfizera uoči dogovora.

Europska komisija morala je ponovno ući u pregovore s Pfizerom nakon pritiska zemalja EU-a koje imaju višak cjepiva. Poljska i Mađarska prestale su ih prihvaćati i Pfizer ih je tužio za neplaćanje. U Rumunjskoj tužitelji žele ukinuti imunitet bivšem premijeru i dvojici bivših ministara zdravstva, tvrdeći da je prekomjerna kupnja cjepiva uzrokovala štetu od više od milijardu eura za državu.

U međuvremenu će doze i dalje dolaziti, jer i prema revidiranom ugovoru s Pfizerom europske zemlje imaju obavezu kupnje cjepiva najmanje do 2027. godine.