Grčki ministar financija Kiriakos Pierrakakis napisao je komentar za Financial Times u kojem je secirao gospodarsku stagnaciju u Europskoj uniji. Smatra da je Europi potrebna koordinirana provedba zajedničkih ciljeva u zajedničke rezultate.

Kako je naveo u opsežnoj analizi, Europa bi se trebala ugledati na Grčku, državu koja je doživjela preokret – u što bi malo tko povjerovao prije deset godina.

Njegov komentar prenosimo u cijelosti u nastavku članka.

'Europa već godinama dobro razumije što bi trebalo učiniti, ali rijetko to čini dovoljno brzo. Prošle je godine bivši talijanski premijer Mario Draghi upozorio da bez dublje integracije Europska unija riskira dugotrajnu gospodarsku stagnaciju. U središtu njegovih preporuka nalazi se potreba za slobodnijim i svrsishodnijim protokom kapitala među državama članicama.

Kako eurozona može napredovati?

Današnji izazov za Europu nije nedostatak analiza, nego nedostatak koordinirane provedbe. Ako eurozona želi napredovati, mora zajedničke ciljeve pretvoriti u zajedničke rezultate.

Grčko iskustvo pokazuje da se ambicija može pretočiti u stvarnu provedbu. U proteklom desetljeću zemlja je dugoročne reforme pretvorila u trajnu vjerodostojnost. Grčka je 2024. godine ostvarila jedan od najviših primarnih suficita u Europi, oko 4,8 posto BDP-a. Pritom je zadržala rast iznad prosjeka eurozone.

Golem napredak u deset godina

Samo je šest od 27 članica EU-a prošle godine imalo fiskalni suficit, a četiri od njih, uključujući Grčku, u proteklih 15 godina bile su korisnice programa MMF-a. Zemlja koja je godinama slovila kao 'problematično dijete' eurozone danas se zadužuje uz kamatne stope niže od većine drugih članica. Prije deset godina malo bi tko povjerovao u takav preokret.

Prema proračunu predanom parlamentu, Grčka očekuje gospodarski rast od 2,4 posto u 2026. godini, a javni dug trebao bi pasti ispod 140 posto BDP-a. Prije 2030. godine predviđa se pad duga ispod 120 posto, što predstavlja simboličan i odlučan prekid s kriznim godinama. Taj napredak rezultat je trajnih primarnih viškova, snažnijeg nominalnog rasta i prijevremene otplate starih službenih zajmova.

Modernizacija države

Uz fiskalnu obnovu paralelno se odvijala modernizacija države. Prije deset godina građani su provodili sate u redovima pred javnim uredima; danas im je na portalu gov.gr dostupno više od 2000 digitalnih usluga, što je omogućilo milijarde online transakcija. Od predaje poreznih prijava do otvaranja tvrtki, svi postupci koji su nekada trajali danima sada se rješavaju u nekoliko minuta. Europska komisija svrstava Grčku među najbrže digitalno napredujuće zemlje u Europi.

VIDEO Ove europske zemlje najbolje su za život u mirovini

Dok se u mnogim državama još raspravlja o digitalnom identitetu, Grčka je taj proces već provela jer razumije da digitalne isprave smanjuju rizik od prijevara, ubrzavaju procedure i olakšavaju pristup uslugama. Od 2022. godine građani na mobitelima nose svoje digitalne osobne iskaznice i vozačke dozvole te ih koriste u svim transakcijama koje zahtijevaju identifikaciju.

Kada građani svakodnevno osjećaju učinkovitost javnih institucija, raste i povjerenje tržišta i društva. Digitalna transformacija tako je postala pokretač rasta i nužan preduvjet europske konkurentnosti. Brzina tehnoloških promjena znači da produktivnost, konkurencija i digitalna otpornost moraju biti u središtu donošenja europskih ekonomskih politika.

Potrebna je promjena razmišljanja

Iste sile koje mijenjaju produktivnost i konkurenciju mijenjaju i financijsku sliku kontinenta. Europa desetljećima govori o dovršetku jedinstvenog tržišta, što bi produbilo integraciju tržišta kapitala i ojačalo četiri temeljne slobode – protok robe, usluga, ljudi i kapitala. No da bi se to postiglo, potrebne su ne samo institucionalne reforme, već i promjena razmišljanja. Unija štednje i ulaganja neće se izgraditi deklaracijama, direktivama ili uredbama, nego poticanjem stvarnih prekograničnih gospodarskih aktivnosti i izgradnjom europskih industrijskih prvaka.

I ovdje grčko iskustvo nudi praktičnu potvrdu. Prošlih mjeseci Grčka je svjedočila valu prekograničnih akvizicija u bankarskom i financijskom sektoru - od Euronextova preuzimanja Atenske burze do investicije UniCredita u Alpha Bank.

Ipak, unatoč napretku, Grčka i dalje ima domaće izazove. Treba privući više ulaganja da bi obnovila kapitalne zalihe. Izvoz raste, ali i dalje čini manji udio u BDP-u nego u usporedivim gospodarstvima, a produktivnost i realne plaće moraju i dalje rasti ako se želi nastaviti konvergencija s razvijenijim zemljama eurozone.

Nova reforma poreza na dohodak

Dodatno, demografski pritisci zahtijevaju hrabre, obitelji prilagođene ekonomske politike koje potiču sudjelovanje na tržištu rada i osiguravaju bazu talenata za budući rast. Nedavna reforma poreza na dohodak odražava tu strategiju. Ona, među ostalim, uključuje postupno ukidanje poreza na imovinu za primarne nekretnine u manjim lokalnim zajednicama kako bi se rasteretile mlade obitelji i revitalizirala ruralna područja.

Grčka više nije upozorenje, nego primjer transformacije. Danas je njezin najveći izvoz, uz gospodarski rast, dokaz da je promjena moguća. A ono što je bilo moguće u Grčkoj i dalje je dosežno i za Europu u cijelosti', zaključuje Pierrakakis.