Strategija razvoja tržišta kapitala predviđa uvođenje investicijskih računa s pogodnostima za male investitore. Ova novost trebala bi potaknuti građane na veće sudjelovanje na financijskom tržištu i donijeti toliko željeni rast likvidnosti Zagrebačke burze
Kako bi obračun poreza bio točan, ulagač mora voditi detaljnu evidenciju svih transakcija s podacima iz više izvora, obračunati dobitke i gubitke za svaku pojedinu transakciju. Komplicirana procedura podnošenja porezne prijave i relativno visoka porezna davanja mnoge građane odvraćaju od investiranja. Stoga je povoljniji porezni tretman ključna stvar koju treba riješiti uvođenje investicijskih računa.
Kronični problem livkvinosti tržišta kapitala
Najveći izazov s kojim se suočava hrvatsko tržišta kapitala je nedostatak likvidnosti, što ujedno značajno ograničava njegov razvoj i atraktivnost. Unatoč solidnom broju uvrštenih trgovačkih društava, volumen trgovanja je vrlo nizak, što rezultira nedovoljnom tržišnom aktivnošću i smanjenim sudjelovanjem i interesom ulagatelja. Zagrebačka burza doživjela je najveću aktivnost tijekom 2007., kada su se provodile brojne inicijalne javne ponude, a tržišna kapitalizacija i broj transakcija bili su u to vrijeme na najvišim razinama. Od tada se tržišna kapitalizacija dionica prepolovila, a broj transakcija se višestruko smanjio u usporedbi s razinama iz 2007.
Investicijski račun prestavlja svojevrsnu financijsku ‘omotnicu’ s poreznim olakšicama za male ulagače. U okviru tog računa ulagač može trgovati vrijednosnim papirima, a da pritom ne mora plaćati porez dok novac ne povuče sračuna.
Slični računi s poreznim pogodnostima za male ulagače postoje u mnogim zemljama Europske unije i već su dali rezultate. Takvi računi imaju neke zajedničke elemente poput poreznih olakšica i minimalnog roka držanja sredstava koji omogućava ostvarivanje poreznih olakšica, dok se porezne pripisi, iznosi minimalnih i maksimalnih depozita po računu razlikuju.
Finski model kao putokaz
Na nedavno održanom panelu u organizaciji InterCapitala Anamarija Staničić, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe predložila finski model kao uzor o kojem bi Ministarstvo financija trebalo razmisliti prilikom donošenja konačnog zakonskog rješenja.
Finski ulagači koji upravljaju dioničkim portfeljom u vrijednosti do 100.000 eura unutar računa za štednju u dionicama (Equity saving account) mogu kupovati i prodavati dionice bez plaćanja poreza na pojedinačnu prodaju. Dividende i prihod od kamata također se ne oporezuju kada stignu na račun za štednju u dionicama. Dobit s računa za štednju u dionicama oporezuje se tek kada se s računa povlači iznos veći od prvotno uplaćenog.
Slovenci tek uveli investicijske račune
Sličan model investicijskih računa uveden je ove godine u Sloveniji. Slovenski građani u okviru jedinstvenog investicijskog računa mogu trgovati kotiranim dionicama, obveznicama, ETF-ovima, državnim obveznicama i investicijskim fondovima. Struktura računa je slična brokerskim računima, ali sa značajnim poreskim olakšicama i regulatornim nadzorom. Nakon otvaranja investicijskog računa ulagač može trgovati i reinvestirati prihode (dividende, kamate) i kapitalnu dobiti bez oporezivanja.
Porez na dobit se naplaćuje po stopi od 15 posto prilikom isplata s računa. Ali ako se isplata vrši 15 godina nakon otvaranja računa oslobođena je od poreza. Postoje i modeli koji se baziraju na oslobođenju od poreza do određenogi iznosa ostvarene dobiti.
Primjeri iz Belgije i Švicarske
U Belgiji su mali ulagači oslobođeni od poreza na kapitalnu dobit do iznosa od 10.000 eura godišnje. Olakšica se može i uvećati ako ulažu na duži rok. Oni koji ne koriste oslobođenje mogu akumulirati dodatno oslobođenje od 1.000 eura svake godine tijekom pet godina. To znači da ako ostvare kapitalnu dobit samo svakih pet godina, oslobođenje se povećava na 15.000 eura.
Najpovoljnije uvjete za male ulagače ima Švicarska. Tamo građani nisu dužni plaćati porez na kapitalnu dobit od privatnih ulaganja u vrijednosne papire osim ako ne ulaze u kategoriju profesionalnih trgovaca.
Iako se na uvođenju investicijskog računa intenzivno radi, projekt je još uvijek u ranoj fazi. Formirana je radna skupina koja do kraja 2025. godine treba osmisliti najbolji model za Hrvatsku.
Nakon toga potrebno je pripremiti i provesti zakonske izmjene što znači da bi prvi investicijski računi mogli ugledati svjetlo dana do kraja iduće godine.
