NOVA PRAVILA

U pripremi ključna reforma, nikad teže do zaslužene mirovine

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 13.03.2017 06:28
  • Objavljeno 13.03.2017 u 06:28
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Miranda Cikotić

Hrvatska Vlada do kraja travnja mora Europskoj komisiji dostaviti paket reformi kojima bi se trebale smanjiti kronične makroekonomske neravnoteže. Jedan od ključnih koraka u tom smjeru trebala bi biti reforma mirovinskog sustava koja podrazumijeva zadiranje u postojeća mirovinska prava

Nema sumnje da je mirovinski sustav jedan od glavnih generatora makroekonomskih neravnoteža jer za isplatu mirovina Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje godišnje nedostaje oko 15 milijardi kuna, što se redovito pokriva iz proračuna.

Premda je po običaju vladajuća garnitura u predizbornim danima uglavnom obećavala povećanje mirovinskih prava (rast mirovina, uvođenje socijalnih mirovina i sl.), prvi signali koji dolaze iz Banskih dvora upućuju na to da će promjene u mirovinskom sustavu ići u restriktivnom smjeru koji je već trasirala vlada Tihomira Oreškovića.  

Na tragu preporuka Europske komisije, možemo očekivati ranije povećanje radnog vijeka na 67 godina, daljnje zaoštravanje kriterija za odlazak u prijevremenu mirovinu, brži tempo izjednačavanja životne dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene te sužavanje pogodnosti za stjecanje beneficiranog staža.

Rođeni poslije 1965. u starosnu mirovinu sa 67 godina

Prema važećem zakonu, sa 67 godina u punu mirovinu išlo bi se od 2038. godine, a po novim pravilima, rok za podizanje dobne granice pomaknuo bi se na 2030. godinu. To znači da bi duži radni vijek zahvatio sve rođene poslije 1965. godine. Prijelazno razdoblje za muškarce moglo bi početi 2026., otkada bi se radni vijek povećavao svake godine za šest mjeseci.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tatjana janković/tportal.hr

Istovremeno bi se ubrzala dinamika izjednačavanja mirovinskih uvjeta za žene i muškarce. Trenutno muškarci trebaju doživjeti 65 godina za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu dok žene za ostvarivanje toga prava u 2017. godini trebaju napuniti 61 godinu i devet mjeseci. Postojećom dinamikom izjednačavanje bi se postiglo 2030. godine.

Kako se predviđa ranije povećanje radnog vijeka na 67 godina, ubrzat će se i izjednačavanje uvjeta muškaraca i žena. Tako će se ubuduće radni vijek ženama svake godine povećavati za šest mjeseci da bi se do 2026. izjednačio s radnim vijekom muškaraca.

Za prijevremeno umirovljenje i 30 posto niža mirovina

Kada je riječ o prijevremenoj mirovini, možemo očekivati podizanje dobne granice, ali i daljnje smanjivanje njenog iznosa u odnosu na starosnu mirovinu. Trenutno muškarci mogu ići u prijevremenu starosnu mirovinu kada navrše 60 godina života i najmanje 35 godina staža. Za žene vrijede blaži uvjeti. Trenutno žene mogu ići u prijevremenu mirovinu s 56 godina i devet mjeseci te s najmanje 31 godinom i devet mjeseci mirovinskog staža, a izjednačavanje bi trebalo nastupiti tek 2030.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tatjana Janković/tportal.hr

Novim pravilima ubrzat će se dinamika izjednačavanja i podići starosna dob za dvije godine (na 62 godine). Tako bi već 2030. i muškarci i žene u prijevremenu mirovinu mogli ići s minimalno 35 godina staža i 62 godine starosti.

Uz podizanje dobne granice, u planu je oštrije kažnjavanje ranijeg odlaska u mirovinu umanjenjem mirovinske osnovice. Prema trenutno važećem zakonu, prijevremenim umirovljenicima mirovina se smanjuje od 1,2 do 4,08 posto godišnje, ovisno o godinama staža. Tako se maksimalno kažnjavaju muškarci koji idu u mirovinu s 35 godina staža i 60 godina života, kojima se mirovina umanjuje za 20,4 posto u odnosu na punu.

Postotak smanjenja ubuduće će se povećati na razinu s usporedivim zemljama Europske unije u kojima se kreće od 3,6 do 7,5 posto po godini ranijeg umirovljenja. To znači da bi se maksimalni postotak smanjenja mogao popeti na više od 30 posto.

U prijevremenu mirovinu bez kaznenog umanjenja mogli bi ići samo radnici koji napune 41 godinu staža i 61 godinu života.

Broj zanimanja s beneficiranim stažom mogao bi se prepoloviti

Broj zanimanja s beneficiranim stažom mogao bi se prepoloviti

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Manje zanimanja s beneficiranim stažem

Na dnevni red doći će i mirovine s beneficiranim stažem, na koje imaju pravo osobe zaposlene na teškim i za zdravlje opasnim zanimanjima. Europska komisija u svom izvješću konstatira da je 2016. napravljena analiza zanimanja s beneficiranim stažem, ali nije poduzeta nikakva racionalizacija.

U Hrvatskoj je stotinjak zanimanja s beneficiranim stažem, poput vojnika, policajaca, radnika koji rukuju opasnim kemikalijama i sl. Preporuka Europske komisije je da se reducira broj tih zanimanja, a da se određene kategorije (policajci, vojnici) potiče da ostanu zaposlene i nakon što ostvare mirovinska prava.

Jedno od rješenja je to da se beneficirani radni staž zamijeni profesionalnom mirovinom, pri čemu bi se utvrdilo do koje godine života je moguće raditi neki posao.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!