ISTRAŽILI SMO

Kada i pod kojim uvjetima možete otići u zasluženu mirovinu

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 23.02.2016 06:52
  • Objavljeno 23.02.2016 u 06:52
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL

Premda se odlazak u mirovinu mnogima čini kao dalek san, korisno je upoznati se s pravima iz mirovinskog osiguranja kako biste kvalitetnije mogli planirati financijsku budućnost. Pogledajte kada i pod kojim uvjetima stječete pravo za odlazak u starosnu mirovinu i provjerite kolika vas primanja očekuju u zlatnim godinama

Pod pritiskom negativnih demografskih kretanja u Hrvatskoj se, kao i drugim europskim zemljama, postupno podiže životna dob za odlazak u starosnu mirovinu.

Opće je pravilo to da se puna starosna mirovina stječe kada osiguranik navrši 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža. Međutim, još neko vrijeme žene će biti u povoljnijem položaju od muškaraca, a u daljoj budućnosti svima će se dobna granica za starosnu mirovinu podići sa 65 na 67 godina.

Trenutačno je na snazi postupno izjednačavanje starosnih uvjeta za žene i muškarce. Točnije, muškarci trebaju obvezno doživjeti 65 godina za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu dok žene za ostvarivanje toga prava u 2016. trebaju napuniti 61 godinu i šest mjeseci. Ta se granica za žene povećava svake godine za tri mjeseca sve do 2030. godine kada će se izjednačiti s muškarcima.

Nakon toga nastupa razdoblje postupnog podizanja dobne granice i za žene i za muškarce sa 65 na 67 godina. To znači da se svima koji stječu uvjete za mirovinu nakon 2030. (građani s godištem rođenja od 1966. godine i mlađi) uvjet starosne dobi za mirovinu povećava za tri mjeseca svake godine, i to sve do 2038. od kada će vrijediti dobna granica od 67 godina za sve buduće kandidate za starosnu mirovinu.

Izvor: HZMO

Izvor: HZMO

Izvor: tportal.hr / Autor: Tatjana Janković/tportal.hr

Pravo na punu mirovinu za mlađe od 65 godina

Pravo na punu starosnu mirovinu možete ostvariti i ako ste mlađi od 65 godina ako imate zanimanje s beneficiranim radnim stažem. Na takvu povlasticu pravo imaju osobe zaposlene na teškim i za zdravlje opasnim radnim mjestima (npr. vojnici, policajci, radnici koji rukuju s opasnim kemikalijama), osobe kojima nakon određenih godina života, zbog naravi i težine posla, fiziološke funkcije organizma opadaju tako da više ne mogu uspješno obavljati svoj posao (npr. baletni plesači, operni pjevači, plesači, dimnjačari) te osobe s invaliditetom.

Također, zakon omogućuje odlazak u punu starosnu mirovinu osobama koje navrše 60 godina života i 41 godinu staža. Ranije se u takvim slučajevima mirovina umanjivala zbog niže životne dobi, ali novim zakonskim rješenjem prihvaćeno je stajalište da su zaposlenici koji steknu 41 godinu staža i 60 godina života zaslužili punu mirovinu.

Prijevremena starosna mirovina s umanjenjem

U svim ostalim slučajevima odlazak u mirovinu prije navršene 65. godine života kažnjava se umanjivanjem iznosa mirovine. Muškarci mogu ići u prijevremenu starosnu mirovinu kada navrše 60 godina života i najmanje 35 godina mirovinskoga staža. Za žene trenutno vrijede blaži uvjeti starosti i staža, ali će se njihova prava, kao i u slučaju prava za punu mirovinu, postupno izjednačiti s pravima muškaraca. Tako u 2016. žena ispunjava uvjet starosti ako u toj godini navrši ili već ima navršenih minimalno 56 godina i šest mjeseci i najmanje 31 godinu i šest mjeseci mirovinskoga staža.

Postavljeni uvjeti starosti i staža povećavaju se svake godine za tri mjeseca do 1. siječnja 2030. kada će izjednačiti s uvjetima za muškarce (60 godina života i 35 godina staža).

Nakon toga, u razdoblju od 2031. uvjet starosne dobi povećava se za tri mjeseca svake godine do 2038. od kada će pravo na prijevremenu starosnu mirovinu imati osiguranik koji navrši 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža bez obzira na spol.

Odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu znači i niži iznos mirovine, pri čemu je umanjenje veće što je niža dob i ostvareni staž. Tako se, primjerice muškarcu koji ide u mirovinu s 35 godina staža i 60 godina života mirovina umanjuje za 20,4 posto u odnosu na punu mirovinu.

Kako izračunati iznos mirovine

Dok su dobne granice i starosni uvjeti za odlazak u mirovinu jasno definirani za sve dobne skupine, preciznije informacije o budućem iznosu mirovine mogu dobiti samo oni koji su se približili dobi za odlazak u mirovinu ili su već stekli pravo na mirovinu.

Za izračunavanje svote mirovine koristi se formula koja predstavlja umnožak osobnih bodova, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti prosječne mirovine. Pritom osobni bodovi ovise o mirovinskom stažu i plaćama koje je osiguranik ostvario za vrijeme radnog vijeka, a mirovinski faktor određuje se ovisno o vrsti mirovine (npr. za starosnu mirovinu faktor je jedan, a za prijevremenu invalidsku mirovinu 0,8).

Prosječna mirovina 2.480 kuna

Prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosila je 2.480 kuna odnosno 43,4 posto prosječne plaće. Za osobe sa starosnom mirovinom (65 godina života i najmanje 15 godina staža) prosječna mirovina iznosila je 2.760 kuna (48,3 posto prosječne plaće), a za osobe sa starosnom mirovinom koje imaju 40 i više godina staža prosječna mirovina iznosila je 4.110 kuna (71,9 posto prosječne plaće).

Informativni izračun mirovine možete dobiti u nadležnoj područnoj službi ili područnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i ta usluga stoji 70 kuna, a odnedavno do izračuna možete doći i besplatno putem servisa e-Građani.

Servis e-Građani sadrži i uslugu pretkompletiranja podataka kojom budući umirovljenici mogu prije podnošenja zahtjeva za mirovinu obavijestiti Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, čime unaprijed započinje prikupljane nedostajućih i verifikacija postojećih podataka o stažu i plaći iz hrvatskog osiguranja.

Trenutačno se većini umirovljenika isplaćuje mirovina samo na temelju generacijske solidarnosti (prvi mirovinski stup), a budućim umirovljenicima će mirovina uključivati i sredstva iz drugog mirovinskog stupa koji predstavlja osobnu mirovinsku štednju.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!