OŠTRA RASPRAVA

U Otvorenom polemično o porukama s komemoracije za generala Praljka

11.12.2017 u 22:53

Bionic
Reading

Koje su poruke poslane s komemoracije za generala Praljka i mogu li se očekivati nove optužnice iz Bosne i Hercegovine pitanja su o kojima su raspravljali u Otovrenom glavni tajnik Hrvatskog generalskog zbora Marinko Krešić, bivša ministrica obrane Željka Antunović, general HV i HVO-a Zlatan Mijo Jelić te novinari i publicisti Višnja Starešina i Drago Pilsel

Upitan da komentira današnje uhićenje petorice Bošnjaka zbog ubojstva generala HVO-a Vlade Šantića, Marinko Krešić je rekao da je riječ o pritisku ih Haga. 'Zanimljivo je da je trebalo 22 godine, iako su istražitelji odmah saznali sve što se dogodilo. Mislim da je to tempirano nakon presude generalu Praljku, to je pokazatelj pritiska suda u Hagu na sudove da pokrenu postupke', rekao je Krešić.

Zlatan Mijo Jelić,  ratni zapovjednik obrane Mostara i jedan od optuženih Hrvata pred BiH sudovima osvrnuo se na optužnice protiv bosanskih Hrvata i ustvrdio da su oni u neravnopravnom položaju o odnosu na Bošnjake.

'Mene su optužili po istoj matrici kao Haški sud, kao sudionika zločinačkog pothvata po zapovjednoj odgovornosti. U BiH postoje dva zakona, a pripadnicima HVO-a sudi se po novom zakonu iz 2003. koji je prepisan iz Haga dok se Bošnjacima sudi po starom, povoljnijem zakonu', rekao je Jelić, koji je zatražio da se njegov predmet prebaci u Hrvatsku.

Drago Pilsel ocijenio je da je komemoracija u Lisinskom razočarala gospodu iz Generalskog zbora jer nije došao gotovo nitko iz državnog vrha. 'Gotovo da se nije primjećivalo da se nešto ozbiljno događa u Lisinskom', rekao je Pilsel. Pohvalio je misu zadušnicu biskupa Jure Bogdana uz opasku: 'Zamislite da je propovijedao biskup Košić'.

  • +30
Građani dolaze u Lisinski na komemoraciju za Slobodana Praljka Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Željka Antunović naglasila je da je  Hrvatska sudjelovala u ratu u BiH, ali ne kao agresor nego štiteći liniju obrane koja je ugrožavala hrvatski teritorij. 'Hrvatska je pomagala što opremom što znanjem, legalno je pomagala i Bošnjačkom dijelu obrane prije i nakon sukoba s Hrvatima.

'Nitko ne može biti zadovoljan s tim što se dogodilo. Rat je zlo svih zala i ne može biti opravdanje za nedozvoljena sredstva, a bilo ih je i zato prvenstveno treba uputiti sućut žrtvama', rekla je Antunović.

Dodala je da se danas mnogi žale na nedostatna prava te da Hrvatska ima pravo i obvezu da sudjeluje u traženju boljih rješenja 'Hrvati moraju ojačati svoje predstavnika i način na koji se oni bore', zaključila je Antunović.

Jelić je kazao da nitko ne niječe da su se zločeni dogodili, no 'ovi ljudi koji su osuđeni nisu ih ni planirali ni zapovijedili'.

Spomenuo se logora u Bugojnu u kojem su nastradali Hrvati. 'Ne postoji ravnoteža u procesurianju zločina', poručio je Jelić.

Iako je kazao da su nevolje za Hrvate u BiH započele nakon 2002. aludirajući i na Račanovu vladu, Željka Antunović odgovorila mu je da hrvatska Vlada nije mogla utjecati na donošenje zakona u BiH, a da su odnosi u toj državi posljedica Daytonskog sporazuma, kojeg je potpisivala Tuđmanova vlada.