Vlasnici stanova više ne bi mogli podizati najamnine kada i koliko žele. Vlada u novom Zakonu o najmu stanova planira znatno strože urediti povećavanje cijena tijekom trajanja ugovora, a jedno od ključnih pravila bit će da najamnina može poskupjeti samo jednom godišnje
Promjene je Vlada ponovno istaknula u sklopu novog paketa mjera za pomoć građanima. Premijer Andrej Plenković poručio je da je Vlada na tržištu najma uočila praksu koja najmoprimce dovodi u nepovoljan položaj te je želi zakonski ograničiti.
Početnu cijenu vlasnik i najmoprimac i dalje bi dogovarali slobodno. No nakon sklapanja ugovora stanodavac najamninu više ne bi mogao jednostrano povećavati prema vlastitoj procjeni.
Najamnina samo jednom godišnje
Prema predloženom modelu, vlasnik bi cijenu mogao povećati najviše jednom tijekom godine, a o tome bi najmoprimca morao obavijestiti najmanje 30 dana unaprijed.
Postojala bi i gornja granica poskupljenja.
Najamnina bi mogla porasti najviše za postotak za koji su u prethodnoj godini porasle cijene stambenih nekretnina prema službenom indeksu Državnog zavoda za statistiku.
Ako bi ugovor sadržavao odredbu kojom se dopušta češće ili veće povećanje, takva bi odredba bila ništetna, navodi Vlada.
Ministar graditeljstva Branko Bačić istaknuo je da se time želi spriječiti da vlasnik nakon potpisivanja ugovora samovoljno mijenja jedan od njegovih ključnih elemenata – cijenu.
Ograničenje može značiti i dvoznamenkasto poskupljenje
Novo pravilo, međutim, ne znači da će rast najamnina nužno biti malen.
Prema posljednjim dostupnim podacima DZS-a, cijene stambenih nekretnina u prvom tromjesečju 2026. bile su 14,3 posto više nego godinu ranije. U Zagrebu su porasle 14,7 posto, na Jadranu 12,6 posto, a u ostalim dijelovima Hrvatske čak 18,1 posto.
Kad bi se takve stope preslikale na dopušteno povećanje najamnine, i dalje bi bila moguća osjetna godišnja poskupljenja.
Primjerice, kod najamnine od 500 eura, rast od 14,3 posto značio bi povećanje na oko 572 eura mjesečno.
Svaki novi ugovor kod javnog bilježnika
Ograničenje povećavanja cijena samo je dio puno šire promjene sustava najma.
Prema prijedlogu Vlade, svaki novi ugovor o najmu morao bi biti sastavljen kao javnobilježnički akt i solemniziran kod javnog bilježnika.
Time bi ugovor mogao biti neposredno ovršan, što znači da bi se problemi poput neplaćanja najamnine ili odbijanja iseljenja mogli rješavati bez prethodnog dugotrajnog parničnog postupka.
Vlada smatra da bi se na taj način istodobno povećala sigurnost najmoprimaca i vlasnika te dobio znatno precizniji uvid u broj stanova koji se iznajmljuju dugoročno.
Polog jedna mjesečna najamnina, obavezan zapisnik
Nova pravila detaljnije uređuju i sam trenutak useljenja.
Najmoprimac bi u pravilu plaćao polog u vrijednosti jedne mjesečne najamnine, a prilikom predaje stana morao bi se sastaviti zapisnik.
U njemu bi se bilježilo stanje stana i svih brojila, a prilagale bi se i fotografije svake prostorije. Ako ugovorom nije dogovoreno drugačije, vlasnik bi imao pravo pregledati stan najviše dva puta godišnje, uz prethodnu najavu.
Dulji rok za iseljenje obitelji s djecom
Preciznije bi bila uređena i pravila otkazivanja ugovora.
Najmoprimac bi mogao otkazati najam bez navođenja posebnog razloga uz otkazni rok od 60 dana.
Vlasnik bi mogao raskinuti ugovor u slučaju neplaćanja najamnine ili režija, ozbiljnijeg oštećivanja stana ili drugih povreda ugovora. Prije toga morao bi najmoprimcu poslati pisanu opomenu i omogućiti mu da problem otkloni.
Ako najmoprimac nije prekršio ugovor, zaštita bi bila znatno jača. Minimalni rok za iseljenje iznosio bi šest mjeseci, odnosno godinu dana ako je osoba u istom stanu živjela dulje od pet godina. Ako u kućanstvu živi dijete, rok bi se dodatno produljio za šest mjeseci.
Zaštita i za vlasnike
Vlada pritom naglašava da se novim zakonom ne želi zaštititi samo podstanare.
Najmodavcima bi se trebala omogućiti dodatna zaštita ako najmoprimac prestane plaćati svoje obveze. Predviđena je posebna uloga Agencije za osiguranje radničkih tražbina, koja bi pod određenim uvjetima vlasniku mogla podmiriti potraživanja.
Za korištenje tog sustava ugovor bi morao biti solemniziran, a vlasnik bi plaćao članarinu koja bi mogla iznositi najviše dva posto godišnje vrijednosti najamnine.
Prema Vladinim najavama, novi sustav trebao bi se početi primjenjivati od 1. siječnja 2027.
Za podstanare će najvažnija promjena ipak biti jednostavna: jednom kada se potpiše ugovor, stanodavac više neće moći tijekom njegova trajanja proizvoljno određivati koliko će najamnina poskupjeti.