Europska komisija priprema nova pravila kojima bi državama i gradovima dala jasniji pravni okvir za ograničavanje kratkoročnog turističkog najma i kupnje stanova ili zemljišta koji se ne koriste kao glavno prebivalište. Mjere bi se primjenjivale samo u područjima u kojima postoji dokazano snažan pritisak na dostupnost i cijene stanovanja.
Europska komisija priprema novi paket mjera kojim želi pomoći državama članicama i gradovima u borbi protiv sve težeg problema dostupnosti stanovanja.
Prema dokumentu u koji je Euronews imao uvid, Bruxelles želi preciznije definirati kada i pod kojim uvjetima lokalne i nacionalne vlasti mogu ograničiti kratkoročni turistički najam poput Airbnb-a, ali i kupnju nekretnina koje se ne koriste kao nečije glavno prebivalište.
Pritisak na tržište stanova posljednjih godina snažno je porastao. Prema podacima EU-a, cijene stanova u većini europskih metropola između 2015. i 2025. porasle su 64,9 posto, dok su najamnine u istom razdoblju porasle 21,8 posto. U pojedinim gradovima problem je toliko izražen da gotovo deset posto stanovnika urbanih područja EU-a troši više od 40 posto raspoloživog prihoda samo na stanovanje.
vezane vijesti
Airbnb pod posebnim povećalom
Kratkoročni turistički najam čini samo oko 1,2 posto ukupnog stambenog fonda EU-a, ali u pojedinim turističkim središtima njegov udio može dosezati i 20 posto. Bruxelles smatra da je upravo u takvim područjima moguće opravdati strože mjere ako postoji jasan dokaz da su stanovi zbog kratkoročnog najma postali nedostupni lokalnom stanovništvu.
Posebna meta trebali bi biti profesionalni iznajmljivači koji upravljaju većim brojem nekretnina i koriste ih gotovo isključivo za turistički najam.
Istodobno bi se nastojalo zaštititi pravo građana da povremeno iznajmljuju vlastiti dom, odnosno svoje glavno prebivalište. Prema prijedlogu, ograničenja bi bila dopuštena samo ondje gdje je pritisak na cijene i raspoloživost stanova toliko snažan da opravdava intervenciju radi zaštite dostupnosti stanovanja.
Mogla bi se ograničiti i kupnja drugog doma
Komisija razmatra i mogućnost da nacionalne vlasti dobiju veći prostor za intervenciju u područjima gdje se nekretnine sve više kupuju kao investicija, a ne za stanovanje.
Jedan od kriterija koji se razmatra jest odnos cijene nekretnine i prihoda stanovnika. Bruxelles navodno razmatra preporuku da države reagiraju ondje gdje su cijene kuća ili stanova najmanje osam puta veće od lokalnih prihoda, gdje su posljednjih deset godina rasle i gdje se ne očekuje poboljšanje u iduće tri godine.
Takav bi pristup mogao otvoriti prostor i za ograničavanje kupnje nekretnina koje služe isključivo kao drugi dom ili investicija u područjima gdje je lokalnim stanovnicima sve teže pronaći stan.
Europi nedostaju milijuni stanova
Komisija istodobno priznaje da ograničavanje Airbnb-a i drugih nekretnina samo po sebi neće riješiti europsku stambenu krizu. Problem je mnogo dublji. Bruxelles procjenjuje da je potrebno izgraditi više od dva milijuna novih stanova godišnje kako bi se ublažio manjak ponude.
Među glavnim problemima su visoki troškovi gradnje, skupo zemljište, ograničenja u prostornom planiranju i dugotrajni postupci izdavanja dozvola.
Prema podacima Housing Europe, Francuskoj je potrebno oko 518.000 novih stanova godišnje, Njemačkoj oko 400.000, dok Nizozemska do 2031. treba gotovo milijun novih stanova. Nova gradnja pritom u brojnim državama za potrebama zaostaje i do 50 posto.
Komisija zato za 2027. priprema i poseban 'Housing Simplification Package' kojim želi smanjiti administrativne prepreke gradnji.
Mladi i srednja klasa sve teže dolaze do stana
U Bruxellesu upozoravaju i da se stanovanje posljednjih godina sve više pretvorilo u investicijsku imovinu. Posljedice posebno osjećaju mlađe generacije i kućanstva sa srednjim prihodima, koja su često u situaciji da si ne mogu priuštiti ni kupnju ni najam stana, ali istodobno ne zadovoljavaju uvjete za socijalno stanovanje.
Eurozastupnica Leïla Chaibi upozorila je da kratkoročni najam ima vidljiv utjecaj na stambenu krizu ne samo u gradskim središtima nego i u manjim sredinama i ruralnim područjima.
'Vrijeme je da EU reagira, a znamo da kratkoročni najam utječe na stambenu krizu u našim gradskim središtima, četvrtima, ali i na selu diljem Europe', poručila je.
Plan stiže 9. rujna
Stanovanje je primarno u nadležnosti država članica i lokalnih vlasti, pa Europska komisija ne može izravno narediti gradovima koliko stanova trebaju graditi ili kakva ograničenja moraju uvesti.
Bruxelles zato pokušava djelovati kroz europske fondove, pravila o državnim potporama, investicije i zakonodavstvo koje bi državama i gradovima dalo veću pravnu sigurnost pri uvođenju ograničenja.
Komisija bi svoj novi plan za stanovanje trebala predstaviti 9. rujna.
