Vozače bi od utorka mogle dočekati rekordne cijene goriva. Ako Vlada ne intervenira, dizel bi mogao skočiti na 1,95 eura po litri, plavi dizel na 1,51 eura, dok bi litra eurosupera trebala koštati 1,74 eura.

Kako doznaje RTL Danas, Vlada neće aktivirati plivajući PDV na gorivo. Druge opcije smanjenja cjenovnog udara su daljnje intervencije u trošarine i premije.

Dok se čeka konačni izračun novih cijena goriva, na prosječnom spremniku dizela, takvo bi povećanje cijena značilo poskupljenje od pet eura, na spremniku plavog dizela 5,50 eura, a na spremniku benzina 50 centi.

Prema trenutačnim cijenama, za puni spremnik od 50 litara dizela vozač mora izdvojiti 92,50 eura. U toj cijeni, gotovo 55 eura odlazi na nabavnu cijenu goriva, šest eura iznosi trgovačka marža, 18,50 eura ide na PDV, a nešto više od 13 eura na trošarine.

Neizbježan trošak

Na pitanje RTL-ove reporterke Dajane Šošić koliko Vlada još može intervenirati u cijene goriva, jedan od osnivača Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i poduzetnik Ivan Miloloža, tvrdi da je to upitno.

"Iz čega Vlada intervenira? Opet iz naših izdvajanja, poreza, prireza, davanja, iz naših plaća. To nije intervencija u neki sekundarni priliv kao što imaju arapske zemlje koje crpe naftu pa će povećati količine. Ovdje Vlada izdvaja iz troškova, da bi zaštitila status građana, a ti isti građani pune proračun Vlade", rekao je.

Istaknuo je da je trošak od dva eura po litri goriva neizbježan trošak za svakog građanina Hrvatske.

"Svi smo mi prvi na udaru. I prijevoznici i poljoprivrednici i privrednici i gospodarstvenici i građani. Kompletno stanovništvo je tu na udaru, društvo je na udaru jer je to neminovnost. I vi i ja. Svi koji smo u mediju ili u gospodarstvu trošimo gorivo, jednostavno ćemo svi mi osjetiti posljedice tog rasta", objasnio je Miloloža i rekao da se radi o danima.

"Svjetski trendovi su takvi da moramo naučiti živjeti u nekom novom novom dobu, ne u onakvom kako se pričalo u vrijeme korone već u energetskom, odnosno ekonomskom dobu koje će se sad najviše odraziti na energetiku, a globalne cijene energetike čine se pokretač svega, ali i uzročnik svog drugog rasta cijena.

Rast bilo čega, posebno benzina je direktan utjecaj na troškove. Čim troškovi rastu, raste inflacija, to je jedno s drugim povezano u ekonomskoj misli i nedjeljivo je. Ona će utjecati na inflaciju, a sad koliko...? Ja se bojim da će se dogoditi neki tektonski poremećaji jer Vlada ne može vječno intervenirati", objasnio je poduzetnik.

Rješenje koje to nije

Dodao je da postoji rješenje koje nije rješenje. Znamo da se Vlada zasad na to ne odlučuje, stoga je Miloloža uputio i koristan savjet građanima.

"Postoji možda kratkotrajno sprječavanje rasta cijena kroz smanjenje PDV-a. Ali, ajmo biti objektivni, globalno gorivo, nije isto što i plin i električna energija. Mi građani smo malo više na cesti, ne koristimo javni prijevoz, možemo smanjiti vlastite troškove na način da smanjimo izdvajanja za to", dodao je i objasnio zašto nema smanjenja PDV-a na gorivo.

"PDV na gorivo se po meni neće smanjiti sigurno jer ima drugačiji status od plina i električne energije. Grijati se morate. To je nužna potreba, a ovo je djelomično i luksuz. U osobnoj potrošnji gorivo je i djelomičan luksuz, možemo ga smanjiti korištenjem javnog prijevoza u velikim gradovima, racionalizacijom. Zato mislim da vlada neće ići na smanjenje PDV-a, a s druge strane upravo iz tog PDV-a financira smanjenje, odnosno sprječava rast cijene goriva", objasnio je.

Usporavanje rasta plaća

Dodao je da poduzetnici više nemaju što tražiti od Vlade te istaknuo da bi moglo doći do smanjenja nekih drugih davanja, pa čak i plaća.

"Rast cijena će dovesti do toga da će sindikati tražiti rast plaća, ali kako će poslodavac dići plaću ako su i njemu rasli troškovi? Tehnički gotovo nemoguće. Ja ne očekujem da itko više u Hrvatskoj, u dogledno vrijeme, prvenstveno dok se političke okolnosti ne smire, može ići s rastom plaća", zaključio je dodavši da se inflacija može kontrolirati, ali samo ako se poduzmu mjere.