Cijene benzina i dizela u Europskoj uniji dosegnule su najviše razine otkako Europska komisija vodi usporedive podatke, a dodatni pritisak na vozače mogao bi potrajati. Stručnjaci Europske središnje banke očekuju da bi rafinerijske marže na dizel mogle dosegnuti vrhunac tek u listopadu, piše Euronews Business
Prema najnovijem Weekly Oil Bulletinu Europske komisije, objavljenom 17. rujna s podacima za 14. rujna, ponderirana prosječna cijena litre benzina u EU-u iznosila je 2,063 eura, a dizela 2,159 eura. Riječ je o rekordima u seriji podataka koja počinje 2005. godine.
To znači da punjenje spremnika od 50 litara prosječnog europskog vozača sada stoji oko 103 eura za benzin, odnosno gotovo 108 eura za dizel. Od početka godine benzin je u prosjeku poskupio oko 29 posto, dok je dizel skočio gotovo 40 posto.
vezane vijesti
Velike razlike među državama
Razlike unutar Unije pritom su ogromne. Benzin je najjeftiniji na Malti, gdje litra stoji oko 1,34 eura, dok je najskuplji u Danskoj, s više od 2,56 eura. Kod dizela raspon ide od približno 1,21 eura na Malti do 2,51 eura u Finskoj.
Hrvatska je zasad osjetno ispod europskog ponderiranog prosjeka. Prema podacima za 14. rujna, litra Eurosupera 95 prosječno je stajala oko 1,74 eura, a dizela oko 1,92 eura.
Zašto cijene toliko rastu?
Jedan od glavnih razloga je snažan rast cijene sirove nafte nakon poremećaja energetskih tokova s Bliskog istoka. Brent je tijekom krize prelazio 126 dolara po barelu, dok se prije izbijanja sukoba kretao oko 72 dolara. Dodatnu neizvjesnost stvaraju poremećaji u opskrbi europskih rafinerija.
No cijena sirove nafte nije jedini problem. Sve važniji faktor postaju rafinerijske marže, odnosno razlika između cijene sirove nafte i cijene proizvoda dobivenih preradom.
Stručnjaci navode da su marže na benzin vjerojatno dosegnule vrhunac u kolovozu, ali da se kod dizela njihov maksimum, prema terminskim cijenama, očekuje tek u listopadu.
ECB je u svojim rujanskim projekcijama također upozorio da visoke marže na dizel, a u manjoj mjeri i benzin, stvaraju dodatni pritisak na energetsku inflaciju te da bi prilagodba tržišta ovaj put mogla biti sporija nego u prethodnim razdobljima poremećaja.
Velik dio cijene odlazi državi
Na konačnu cijenu goriva snažno utječu i porezi. Prema izračunima ECB-a koje prenosi Euronews, trošarine i PDV tijekom ljeta činili su oko 44 posto maloprodajne cijene dizela i 52 posto cijene benzina u europodručju.
Sama sirova nafta pritom je činila manje od četvrtine konačne cijene na benzinskim postajama.
ECB procjenjuje da su sredinom rujna rafinerijske marže u cijeni litre dizela sudjelovale s oko 41 centom, odnosno približno 19 posto konačne cijene. Kod benzina njihov je doprinos bio oko 17 centi po litri.
Kada bi gorivo moglo pojeftiniti?
Za ozbiljnije smanjenje cijena trebalo bi se poklopiti nekoliko uvjeta. Stručnjaci ECB-a kao ključne navode smirivanje sukoba na Bliskom istoku, normalizaciju protoka energenata kroz Hormuški tjesnac te oporavak globalnih rafinerijskih kapaciteta i zaliha.
Središnja banka upozorava da bi novi poremećaji u opskrbi energijom mogli cijene zadržati visokima dulje nego što se trenutačno očekuje.
