Te trendove, u nekoj mjeri, prati i Hrvatska. Prema Izvješću o investicijama za 2025. godinu, Europska investicijska banka (EIB) utvrdila je kako je čak 89 posto domaćih kompanija investiralo u razne oblike poboljšanja poslovanja. To je nešto više od europskog prosjeka, no znakovito je da rjeđe od svojih kolega ulažu u razvoj ili uvođenje novih proizvoda, procesa ili usluga, pri čemu se ponajviše ističe AI, koji u generativnom obliku koristi svega 22 posto domaćih tvrtki.

'AI nije trend, već propulzivna tehnologija koja je spremna transformirati čitavu industriju, od načina razmišljanja do provedbe. Tu prigodu ne smijemo propustiti...Možete imati umjetnu inteligenciju, ali ako nemate ideju što od nje možete dobiti i kako iz nje 'izvući' povećanje produktivnosti, ona vam neće puno pomoći. Međutim, ako imate tu ideju, a prvenstveno vještine i sposobnosti radnika koji je mogu koristiti, onda ćete iz nje moći 'izvući' puno više', istaknuo je guverner HNB-a, Boris Vujčić na konferenciji 'Oblikovanje hrvatskog gospodarstva spremnog za AI: Financiranje, vještine i politike'.

Izvješće EIB-a je otkrilo da su veće tvrtke i kompanije uglavnom sklonije ulagati u AI. Što se, pak, korištenja tiče, ono se uglavnom odnosi na interne procese, marketinške aktivnosti, ali i korisničku podršku.

'Kad govorimo o investicijama na europskoj razini, lani smo vidjeli otpornost koja stiže iz ulaganja u javnom sektoru. Korporativna ulaganja su razlog za zabrinutost. Privatna i korporativna ulaganja u AI jača su u SAD-u, dok u Europi investicije gura javni sektor, jer su korporativna ulaganja uglavnom ograničena. Hrvatska je kombinirala razvoj javnog i privatnog ulaganja. Ulazak u euro dao je drugačiju perspektivu privatnim ulaganjima', ocijenila je Debora Revoltella, glavna ekonomistica EIB-a.

Ulaganja u praksi

No, kako statistika izgleda u praksi? Brojne tvrtke suočile su se s preprekama u ulaganjima i optimizaciji svog poslovanja. Toga su svjesni i u Ministarstvu pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije, gdje u suradnji sa 120 stručnjaka iz 50 domaćih tvrtki, akademskih, ali i javnih institucija, razvijaju Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije, koji će pokrivati razdoblje do 2032. godine.

'Stručnjaci su došli do zaključka da je potrebno intervenirati u četiri područja. Prvo su vještine. Što se toga tiče, u kontekstu razvijanja i upotrebne vještina mi nemamo ništa. Trebaju nam stručnjaci koji će moći predvidjeti dugoročne rizike u javnom i privatnom sektoru po pitanju AI-ja. Trebaju nam politike kojima ćemo privući i zadržati takve stručnjake, koji će biti traženi.

Drugo je infrastruktura, pogotovo podataka. Možemo graditi zgrade i kupovati servere, ali bez podatkovne infrastrukture nemamo ništa. Treće je istraživanje i razvoj. Pitanje je kako ćemo uklopiti stručnjake u istraživanje i razvoj, a potom u to investirati.

Četvrto je zakonski okvir, odnosno primjena etičkih i moralnih principa u upotrebi AI-ja. AI Act je dokument baziran na rizicima. No, istovremeno moramo štititi ljudska prava i ljude u područjima gdje AI može utjecati na ljudska prava', istaknula je Maja Vitaljić, ravnateljica Uprave za digitalno gospodarstvo u Ministarstvu pravosuđa.

Istaknula je kako su i oni uočili probleme u financiranju, zbog čega su spomenuti plan rastavili na dva akcijska plana koja će obuhvaćati razdoblja do 2028. i do 2032. godine. Što se tiče financiranja, opcije su brojne, ali uglavnom opterećene prevelikom regulativom.

'AI kompanije se suočavaju s nekoliko izazova. One ne mogu otići u banku i tražiti kredit ili zajam. Tvrtke koje se koriste AI-jem moraju naći drugi izvor financiranja. U Hrvatskoj postoji niz programa s EIF-om i EIB-om. To je dobar bazen financija. No, izazov ostaje zadržavanje takve razine kako bi se nove tvrtke mogle iz toga financirati. Kad tvrtke dođu do stabilnosti EBITDA-e, onda počinje izazov s financiranjem. U ranoj fazi nećete naći fondove veće od 150 milijuna eura koji se fokusiraju na kasnije razvojne faze. Dakle, plafon je 5-10 milijuna za svaku tvrtku. Potrebno je više venture kapitala, kako bi se moglo investirati 20, 30, 50 ili 100 milijuna eura. Izazov je zatvoriti takvu rupu. U EU su razvijeni instrumenti kroz Europski inovacijski fond i EIB, kako bi se investicije povećale na 50 milijuna eura. Postoji rastući broj venture fondova koji pomažu tvrtkama da se razviju", rekao je Daniel Beck, viši voditelj, Scale-Up Fundsa Europskog investicijskog fonda.

Davor Aničić, predsjednik Uprave i suosnivač Velebit AI-a te član Upravnog odbora Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju, istaknuo je da se AI toliko brzo razvija da je za nekoliko mjeseci, koliko prođe od podnošenja prijave do odabira tvrtki koje će se financirati, sve ono što je bilo navedeno u prijavi - već zastarjelo. Dodao je da si EU 'puca u nogu' stvaranjem pravne nesigurnosti, zbog čega, ocijenio je, i dolazi do usporavanja financiranja.

Predvodnici ulaganja i implementacije

Možda je i to razlog zbog čega je samo 15 posto malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj dosad ulagalo u AI. Ipak, tu prednjače velike tvrtke, naročito tehnološke.

'Mi u Hrvatskom Telekomu čvrsto vjerujemo u AI kao tehnologiju koja će nam omogućiti značajan napredak u konkurentnosti gospodarstva i društva te transformaciji poslovanja. Pokušavamo AI koristiti gdje god možemo. Postoji niz izazova po pitanju tehnologija, ali mi iz dana u dan implementiramo različite alate kako bismo unaprijedili korisničko iskustvo s jedne strane i unaprijedili procese i povećali produktivnost s druge. Istovremeno, donosimo AI alate na hrvatsko tržište i omogućujemo korisnicima, i privatnim i poslovnim, najnaprednije AI alate za poboljšanje njihovih života, a što se tiče tvrtki - povećanje produktivnosti', rekao je Siniša Đuranović, član Uprave i glavni direktor za korporativne poslove HT-a.

Istaknuo je kako HT već koristi umjetnu inteligenciju u svojim pozivnim centrima i korisničkoj podršci, data centrima, internim sustavima i mrežnim elementima. No, posebnu su pažnju usmjerili prema edukaciji o umjetnoj inteligenciji. Potkraj prošle godine pokrenuli su edukativni program 'AI ti to možeš' koji se sastoji od niza različitih edukacija o umjetnoj inteligenciji u formi kratkih videa te webinara, koje je pogledalo u samo nekoliko mjeseci više od 130 tisuća hrvatskih građana. Edukacije su besplatne i na hrvatskom jeziku. Prošle godine Hrvatski Telekom je omogućio alat Perplexity pro za 120 tisuća korisnika. Ove godine planiraju nastaviti sa sličnim alatima.

'Ova tehnologija je najotvorenija prema ljudima od svih dosadašnjih tehnologija. Bilo bi šteta da potencijal koji AI nudi ostane neiskorišten. Smatramo da su edukacije važne jer ćemo AI koristiti samo ako razumijemo što tehnologija donosi i kako je koristiti, a da bismo razumjeli, moramo se educirati. Istovremeno educiramo i naše zaposlenike o AI alatima i kako ih koristiti. Idemo i korak dalje i nastojimo prilagoditi edukacije potrebama pojedinog radnog mjesta. Primjena AI-a u korporaciji u velikoj mjeri ovisi o razumijevanju zaposlenika o tome koje mogućnosti AI pruža. Naime, da bi se unaprijedili procesi unutar kompanije, inicijative i prijedlozi moraju dolaziti i od zaposlenika, a da bi ih imali, moraju razumjeti tehnologiju. Jedino tako može se ostvariti puni potencijal koji AI tehnologija donosi i u smislu produktivnosti poslovanja, ali i poboljšanog korisničkog iskustva. Kako bismo odlučili o prioritetima primjene AI-a na pojedine use caseove, mjerimo benefite koje će ta primjena donijeti u odnosu na ulaganja rada, vremena i novca koje pojedina primjena zahtijeva', rekao je Đuranović.

Zaključuje da, iako je i dalje potrebno ulagati i u infrastrukturu i data centre i mreže velikih brzina, ljudski kapital i vještine, ipak najveći problem u Hrvatskoj zapravo je nedostatak AI ekosustava koji bi stvarao nove prilike i rješenja. Pritom ne misli samo na daljnje edukacije, već i na razvoj za Hrvatsku potrebnih usluga temeljenih na umjetnoj inteligenciji.

'Nedostaje nam ekosustav koji nam omogućuje da vidimo prilike, da se spoji financiranje s prilikama, da pored globalnih rješenja lakše možemo razvijati za Hrvatsku specifična i potrebna domaća rješenja. Gradimo infrastrukturu u smislu povezanosti i podatkovnih centara, imamo AI startupe, tehnička sveučilišta bave se istraživanjem i razvojem, ICT sektor duboko je u AI tehnologiji. Trebamo još raditi na strukturiranju podataka i mislim da nam treba AI tvornica u Hrvatskoj. Gotovo svi elementi su tu, investitori postoje, treba nam samo da se svi dijelovi poslože u jedan koheretan sustav, koji prema mom mišljenju traži i aktivnu ulogu države', zaključio je Đuranović iz HT-a.