Online plaćanje, kao i provlačenje kartica nose brojne prednosti, od brzine, jednostavnosti, ali i praktičnosti, pogotovo ako kupujete u inozemstvu. Gotovina je u razvijenom svijetu u proteklim desetljećima postala čak i nepoželjna jer se često povezuje s kriminalnim skupinama.

No u novčaniku je dobro imati pokoju novčanicu ili kovanicu. Njemačka Savezna agencija za zaštitu stanovništva i katastrofe nedavno je preporučila da svako kućanstvo mora imati najmanje oko 500 eura u manjim novčanicama. Iz Središnje banke Nizozemske je pak stigao savjet da bi svaka odrasla osoba trebala imati najmanje 70, a svako dijete barem 30 eura u džepu. Kućanstva bi, prema njihovim savjetima, trebala imati dovoljno gotovog novca da pokriju troškove hrane, vode, lijekova i prijevoza za tri dana.

Gotovina je odjednom postala poželjna

Zbog čega je gotovina odjednom ponovno postala poželjna? Obje institucije navode iste razloge. U slučaju prirodnih katastrofa ili drugih izvanrednih situacija, gotovina može postati jedini način plaćanja. Na svojoj su koži to osjetili Španjolci i Portugalci krajem travnja, kad im je nestalo struje.

Zaustavilo je to brojne procese, među ostalim i online plaćanje, s obzirom na to da POS terminali i bankomati nisu imali napajanje. Nedavni pad telekomunikacijskih mreža u Španjolskoj također je uzrokovao prekide u online plaćanju. Dakle, među pet stvari koje svatko treba imati pri ruci tijekom nestanka struje nalazi se i gotovina.

Drugi razlog za to su sve učestaliji hakerski napadi. Iako bankarske institucije ulažu znatna sredstva u sigurnost svojih online usluga, kriminalci se uvijek trude biti korak ispred. Posebno je to izraženo širenjem tržišta kriptovaluta, ali i geopolitičkim zbivanjima, iza kojih se u pravilu događaju i nedopuštene radnje.

Mediji često pišu o internetskim prijevarama, a one su posebno izražene u razvijenijim državama. Primjerice, u Švedskoj su kriminalci 2023. godine na ovaj način ukrali nešto više od 100 milijuna eura građanima i tvrtkama.

Da ni ne govorimo o potencijalnoj prijetnji rata, s obzirom na to da se sukob u Ukrajini ne smiruje ni nakon tri godine, pri čemu je cijelo vrijeme na rubu toga da se prelije i na druge zemlje u Europi. Naime tijekom rata se zbog poremećaja u opskrbi i težeg održavanja kibernetičkih sustava roba teško nabavlja, zbog čega ju je poželjno plaćati u gotovini.

Dogodile su nam se nepredviđene okolnosti

Kako se u cijelu priču uklapa Hrvatska? Sasvim sigurno nismo lišeni navedeni opasnosti. Dovoljno se prisjetiti potresa u Zagrebu i Petrinji te učestalih poplava u kojima su pojedina mjesta često i odsječena od svijeta.

No nama se prošloga ljeta dogodilo isto što i Španjolskoj. Sredinom lipnja nestalo je struje u Dalmaciji, Hercegovini, ali i Crnoj Gori te Albaniji. Raspredale su se brojne teorije oko uzroka pada čitavog elektroenergetskog sustava, da bi se na kraju sve pripisalo naglom povećanju potrošnje električne energije zbog velikih vrućina.

Samo tjedan dana kasnije dogodio se kibernetički napad na glavne zdravstvene i financijske ustanove u Hrvatskoj. Na meti su bili Ministarstvo financija, Porezna uprava, Hrvatska narodna banka i Zagrebačka burza. Odgovornost za taj napad preuzela je ruska skupina hakera NoName057(16).

Geopolitičke posljedice, zasad, nismo osjetili u većoj mjeri, ako izuzmemo dron ruske proizvodnje koji je 10. ožujka 2022. poletio s istoka Europe, nekako probio protuzračne obrane triju članica NATO-a te se s bombom koju je nosio sunovratio pored Studentskog doma Stjepan Radić na zagrebačkom Jarunu.

Hrvati grcaju u gotovini?

Kako su se već dogodile brojne situacije u kojima bi bilo dobro imati nešto gotovine uz sebe, a postoje i prijepori između Vlade i bankarskog sektora oko uvođenja nacionalne mreže bankomata te ukidanja dijela naknada, priupitali smo Hrvatsku narodnu banku ima li kakav savjet za građane u slučaju nepredviđenih okolnosti. Njihov odgovor prenosimo u cijelosti:

'Kao i kod svake druge pripreme za nepredviđene okolnosti, tako je i za slučaj nedostupnosti elektroničkog plaćanja, preporučljivo promišljeno planirati i određeni iznos gotovine koji bi bio dostupan za osnovne potrebe, u skladu s individualnim okolnostima, životnim navikama i svakodnevnim troškovima pojedinca ili kućanstva.

Ukoliko bi došlo do zamjetnog pogoršanja uvjeta za kontinuitet platnog prometa ili opskrbu gotovinom, Hrvatska narodna banka spremna je, u suradnji s nadležnim institucijama, u vezi gotovog novca građanima izdati i dodatne informacije i preporuke', poručili su iz HNB-a, naglašavajući da novca ima te da svatko sam treba procijeniti koliko mu gotovine treba.

Taj je odgovor na tragu reakcije guvernera Borisa Vujčića, a on je na isto pitanje novinara tijekom 28. znanstveno-stručne konferencije 'Financijsko tržište', u organizaciji Hrvatskog udruženja banaka (HUB), poručio da 'Hrvatima ne trebaju takvi savjeti jer već drže gotovinu kod kuće'.