Prema podacima koje je Agrokor predao Fini a koje prvi objavljuje tportal, godina u kojoj je realizirana povijesna akvizicija slovenskog Mercatora – teška više od pola milijarde eura - za Todorićev koncern bila je posebna u svakom smislu. Uz financijski zahtjevno preuzimanje slovenskog trgovačkog lanca, obilježile su loše vremenske prilike i pad BDP-a na tri glavna tržišta, u Hrvatskoj, Srbiji i BiH. Sve to rezultiralo je padom prihoda i nižim profitnim maržama većine Agrokorovih kompanija i u konačnici negativnim financijskim rezultatom koncerna.

Cijena kamata: 2 milijarde kuna

Za razliku od lanjskog gubitka, Agrokor je 2013. poslovao s 35 milijuna kuna dobiti. Financijski rezultat dodatno je oslabljen negativnim tečajnim razlikama od 82,1 milijun kuna pa je sveobuhvatni gubitak koncerna dosegnuo 288 milijuna kuna. Na operativnoj razini Agrokor je zabilježio dobit od dvije milijarde kuna što je oko 60 milijun kuna manje nego 2013. Značajna utjecaj na ostvareni gubitak imali su financijski rashodi (najvećim dijelom kamate na koje otpada dvije milijarde kuna) koji su lani porasli za 22,5 posto na 2,5 milijarde kuna.

I u Agrokoru priznaju da im je prošla godina bila iznimno zahtjeva i složena, ali naglašavaju – i uspješna. 'Izašli smo iz nje znatno jači nego što smo u nju ušli. Zauzimali smo lidersko mjesto u strateškoj djelatnosti maloprodaje i proizvodnje hrane, a to smo vodeće mjesto u 2014. uvjerljivo potvrdili i proširili, ne samo u zemljama u kojima poslujemo nego i u regiji kojoj pripadamo. Ukratko, akvizicijom Mercatora postali smo jedna od vodećih kompanija na području srednje i istočne Europe', poručuje predsjednik koncerna Ivica Todorić

Agrokor s Mercatorom: 56.927 zaposlenih

Zahvaljujući akviziciji Mercatora na razini koncerna zabilježen je rast prihoda od 15,7 posto na 35,3 milijardi kuna. Budući da je preuzimanje Mercatora realizirano u rujnu prošle godine, financijski utjecaj vidljiv je tek u posljednjem kvartalu u kojem je Mercatorov doprinos koncernu rezultirao s gubitkom od 40,3 milijuna kuna. Međutim, u Agrokoru ističu da pravi učinci spajanja Mercatora i Konzuma dolaze tek u ovoj godini, u kojoj se očekuje znatniji doprinos u rastu profitabilnosti i učinkovitosti.

Uključivanje Mercatora u koncern dovelo je do znatnih promjena u visini kapitala i obveza. Kapital je povećan sa 4,5 na 7,2 milijarde kuna, a ukupne obveze narasle su sa 28,6 na 43,2 milijarde kuna. Nepovoljni omjer kapitala i obveza, koji ukazuje na visoku zaduženost Todorićevog koncerna, ipak je nakon preuzimanja Mercatora blago poboljšan (sa 16 na 17 posto). To znači da kronična visoka zaduženost Agrokora nije preuzimanjem Mercatora povećana te da se ta akvizicija dobro uklopila u financijsku krvnu sliku koncerna.

Ulaskom Mercatora u koncern broj zaposlenih povećan je za više do 20 tisuća. Dok je krajem 2013. bilo zaposleno 34.964 djelatnika, taj broj je s krajem prošle godine narastao na 56.927. Inače, Agrokor u svom sastavu sada ima 56 tvrtki pod većinskom kontrolom.

U izvještaju se ističe i lanjski program zapošljavanja pripravnika. Na natječaj se javilo više od 16 tisuća ljudi a koncern je na kraju otvorio vrata mladim ljudima različitih obrazovnih profila pa je tako zaposleno i više od 600 pripravnika.

U toku pregovori o prodaji imovine vrijedne 309 milijuna kuna

Uz preuzimanje 80,75 postotnog udjela u Mercatora koje je koštalo 2,16 milijardi kuna (cijela transakcija koja je uključivala i dodatna ulaganja u Mercator dosegnula je više od pola milijarde eura), Todorićev koncern lani je realizirao još nekoliko manjih akvizicija od kojih je najznačajnije daljnje ulaganje u nekretninsku tvrtku Eko Biograd (30,7 milijuna kuna).

Istovremeno, prodan je kontrolni udjel u tvrtki Moslavina voće te dijelovi poslovanja u PIK Vinkovcima i Belju (proizvodnja pšenične meljave ), PIK Vrbovcu (proizvodnja konzervi) i Jamnici (uslužne djelatnosti autoservisa). Nastavljene su i aktivnosti u prodaji dijela nekretnina koje nisu u službi osnovnih djelatnosti. U izvješću se navodi i da su krajem godine bili u tijeku pregovori o prodaji imovine vrijedne 308,9 milijuna kuna od čega se najveći dio odnosi na vrijednosne papire.

Kredit kod Sberbanke težak 600 milijuna eura

U prošloj godini Todorić je intenzivno radio na prikupljanju sredstava za financiranje akvizicije Mercatora, ali i na restrukturiranju cjelokupnog duga koncerna. Provedene su brojne transakcije na međunarodnom financijskom tržištu među kojima je najveća bila kredit s ruskim Sberbankom težak 600 milijuna eura.

Financijski dug koncerna krajem godine iznosio je 23,7 milijardi kuna i porastao je za 76 posto u odnosu na kraj 2013. godine. Važno je napomenuti da je Mercatorov dug, koji se sada pribraja Agrokoru, iznosio oko milijardu eura a njegovo je refinanciranje bilo jedno od glavnih pitanja tijekom akvizicije.

Sada se pak, veći dio duga odnosi se na bankarske kredite, a manji na obveznice (dok je krajem 2013. to bilo obrnuto). Restrukturiranjem duga smanjeni su troškovi kamata pa su, za razliku od prijašnjih zaduženja na koja su kamate iznosile više od 10 posto, kamatne stope na nove kreditne aranžmane znatno niže.

Proljetos se neslužbeno moglo čuti kako se Ivica Todorić sprema na veliko refinanciranje ukupnog duga koncerna izdavanjem tzv. jumbo obveznice i to po puno povoljnijoj kamati. Navodno su, kako se šuškalo u poslovnoj zajednici, investitori bili spremni ponuditi bitno niže kamate no ne i ispod 5,5 posto na čemu je inzistirao vlasnik Agrokora. No, za očekivati je da će u dogledno vrijeme do te mega operacije sigurno doći.

Ono što se također očekuje jest već najavljena javna ponuda dionica Agrokora koja bi se navodno trebala dogoditi na Londonskoj burzi. IPO će biti povijesni moment za Ivicu Todorića koji će dobar dio vlasništva ponuditi investitorima u zamjenu za kapital čime će koncern itekako poboljšati svoju financijsku poziciju.

Unatoč nešto slabijim poslovnim rezultatima, strateškim preuzimanjem Mercatora i financijskim restrukturiranjem Agrokor je lani stvorio itekako solidne pretpostavke za zdravi rast. Važno je napomenuti da je Agrokor zajedno s Mercatorom stvorio najveću 'nabavnu snagu' na ovim prostorima kada su u pitanju pregovori s dobavljačima. Usto, prihod koncerna će u 2015. godini biti blizu osam milijardi eura čime će se Agrokor uvrstiti među deset najvećih kompanija srednje Europe.

Todorić: Urodi će biti još i bolji

Upravo na tim pretpostavkama svoj optimizam temelji i prvi čovjek koncerna Ivica Todorić koji, komentirajući prošlogodišnje rezultate, poručuje: 'Prošla će godina ostati upamćena po tome da smo zaorali veliku, dosad najveću poslovnu brazdu, akvizicijom i integracijom Mercatora te aktiviranjem bogatih sinergijskih potencijala. Zato s pravom možemo očekivati još bolje urode u idućim godinama, utemeljen na Agrokorovu ulaganju u svoju, u našu zajedničku budućnost, koja nam otvara potpuno neslućene potencijale.'

Još od zanimljivih podataka iz poslovanja koncerna za prošlu godinu su i državne potpore u poljoprivredi: Agrokor je dobio 121 milijun kuna što je na razini 2013. godine. Ta brojka ne čudi s obzirom na to da koncern godišnje ima prihod od poljoprivrede od nekoliko milijardi kuna od čega najviše otpada na Belje.