nova era

Tko će naslijediti Angelu Merkel? Utrka je već počela, a kandidati su vrlo šaroliki

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 30.10.2018 22:00
  • Objavljeno 30.10.2018 u 22:00
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Nasljednik Angele Merkel na čelu stranke označit će smjer u kojem će u budućnosti krenuti CDU, a među nekolicinom kandidata koji se u ovom trenutku spominju nalaze se dvije struje – jedna sklonija liberalnijim politikama na tragu onoga što je provodila Merkel, i druga sklonija zaokretanju u desno

Već barem jedno desetljeće razne ankete o najutjecajnijima u svijetu uglavnom nemaju previše problema s odlukom koga proglasiti najmoćnijom ženom svijeta. Ta je pozicija redovito rezervirana za njemačku kancelarku Angelu Merkel koja se na čelu njemačke vlade nalazi još od 2005. godine, i koja je, nakon lanjskih parlamentarnih izbora, ove godine u ožujku imenovana i na četvrti mandat. No, rezultati parlamentarnih izbora stigli su kao potvrda trenda koji traje već neko vrijeme, a to je pad popularnosti Merkel i njene Kršćansko-demokratske unije (CDU, Christlich-Demokratische Union), a dodatna je potvrda u međuvremenu došla i kroz regionalne izbore u nekoliko njemačkih saveznih pokrajina.

Popularnost Angele Merkel stradala je najviše tijekom emigrantske krize koja je, zajedno s rastom populizma i drugdje u svijetu, doprinijela jačanju desnih političkih opcija. Izbori za parlament njemačke savezne pokrajine Hessen, koji su održani tijekom prošlog vikenda samo su potvrdili pad popularnosti CDU-a koji je osvojio povjerenje tek nešto više od četvrtine tamošnjih birača što je za desetak postotaka manje nego na prošlim izborima prije pet godina. Loši rezultati u Hessenu bili su, izgleda, prekretnica jer je Angela Merkel najavila da se ne namjerava kandidirati za čelnicu stranke na izborima u prosincu. Na toj se poziciji nalazi od 2000. godine.

Iako je Merkel izjavila da svoj kancelarski mandat namjerava odraditi do kraja te se onda, 2021. godine, u potpunosti povući iz politike, njena namjera da se makne s čela stranke već je donijela i procjene da se niti u kancelarskoj fotelji neće zadržati do kraja predviđenog mandata. Dulji staž od Angele Merkel na čelu CDU imao je jedino legendarni Helmut Kohl koji je stranku vodio 25 godina, a na kancelarskoj poziciji Zapadne, odnosno ujedinjene Njemačke, nalazio se 16 godina.

Za početak su tako ipak aktualnija nagađanja i procjene oko toga tko bi mogao zasjesti u fotelju čelnika CDU. BBC je u ponedjeljak prenio izjavu Merkel u kojoj preuzima "punu odgovornost" za pad popularnosti stranke. "Kao kancelarka i čelnica CDU ja sam politički odgovorna za sve, uspjehe i neuspjehe", rekla je Merkel i napomenula da neće pokušati nametnuti svoj izbor za idućeg čelnika stranke odnosno da će prihvatiti "bilo koju demokratsku odluku stranke".

  • +17
  • +14

Angele Merkel najavila je povlačenje s njemačke političke scene

Izvor: Reuters / Autor: EDGARD GARRIDO

No, kao jednu od mogućih nasljednica mediji zasad navode Annegret Kramp-Karrenbauer koja već mjesecima fingira kao kandidatkinja koju bi Merkel preferirala. Kramp-Karrenbauer je u stranci već i poznata pod imenom "Mini-Merkel", no upravo bliskost između nje i kancelarke bi mogla biti i otežavajuća okolnost u stranci čiji dio članstva upravo oštrijom promjenom politike želi zaustaviti pad utjecaja i popularnosti.

Izbor Kramp-Karrenbauer, koja je ranije ove godine imenovana generalnom tajnicom stranke, bi ipak značio puno mirniju "predaju vlasti". Kao i Merkel, Kramp-Karrenbauer pripada umjerenoj stranačkoj struji.

Angela Merkel i  Annegret Kramp-Karrenbauer

Angela Merkel i Annegret Kramp-Karrenbauer

Izvor: Profimedia / Autor: nn

Kao drugi mogući nasljednik spominje se Jens Spahn, 38-godišnjak koji pripada desnijem krilu stranke i koji se već neko vrijeme nastoji pozicionirati kao mogući nasljednik Merkel. Njemački mediji objavili su da je Spahn u ponedjeljak izjavio da je spreman naslijediti Merkel na čelu stranke. U samoj stranci Spahn ima podršku onih koji smatraju da bi njegovo imenovanje značilo i generacijsku smjenu i pravi kraj doba Angele Merkel čija se politika često poklapala sa stavovima tradicionalno vezanim uz liberalnije političke snage. Spahna se opisuje kao model mladih stranačkih desničara.

Britanski The Guardian ga opisuje kao neposramljenog nacionalistu koji je ljut na činjenicu da u berlinskim kafićima "nitko ne govori njemački" i koji propast države pripisuje useljeničkoj politici Angele Merkel i "antihomoseksualnim, mizoginim i antisemitskim" stavovima koje veže uz doseljenike iz arapskih zemalja. Spahn se od ožujka nalazi na poziciji ministra zdravstva, a njegov izbor bi se smatrao daljnjim korakom prema jačanju nacionalizma u Njemačkoj. Izbor Spahna mogao bi značiti i prijevremeni kraj kancelarskog mandata za Merkel, no on će u stranci teško dobiti podršku Merkelinih pristaša zbog čega će pristaše morati tražiti među drugim kritičarima kancelarke.

Jens Spahn i Angela Merkel

Jens Spahn i Angela Merkel

Izvor: Ipon/SIPA / Autor: Stefan Boness

Među imenima koja se spominju nalazi se i ono Friedricha Merza koji je već najavio vlastitu kandidaturu. Merz također pripada konzervativnijem krilu stranke, ali taj je pravnik posljednjih desetak godina puno više vremena posvetio korporativnom svijetu nego politici. Merz je početkom devedesetih bio zastupnik u Europskom parlamentu, nakon čega je 15 godina proveo u Bundestagu. U vrh stranke izabran je u istom razdoblju kad i Angela Merkel, no njoj u korist je 2002. godine napustio poziciju šefa kluba zastupnika u parlamentu.

Merza se opisuje kao odličnog govornika, fiskalnog konzervativca i čovjeka s dobrim vezama prema Sjedinjenim Američkim Državama. Neki u njemu vide povratak u eru Helmuta Kohla što mu daje podršku stare garde u stranci, ali istovremeno znači i povrat starog poretka protiv kojeg se upravo bore mlađi naraštaji.

Angela Merkel i Friedrich Merz

Angela Merkel i Friedrich Merz

Izvor: Ipon/SIPA / Autor: Stefan Boness

Kao potencijalna nasljednica spominje se i Julia Klöckner, ministrica poljoprivrede, koja također pripada desnijem krilu stranke. S druge strane, kao jedno od imena kojima se također barata nalazi se i Peter Altmaier, ministar ekonomije i energetike, poznat po tome što je često podržavao politiku Angele Merkel.

Deutsche Welle kao mogućeg nasljednika spominje i Armina Lascheta. On je jedan od petero zamjenika Merkel u CDU, a od lani se nalazi na čelu savezne pokrajine Nordrhein-Westfalen. Ovog bivšeg novinara i bivšeg zastupnika u Europskom parlamentu opisuju kao "prepoštenog za politiku", a Laschet je poznat i po zalaganju za jačanje Europske unije, posebno kroz zajedničku borbu protiv organiziranog kriminala i teroroizma kao i kroz zajedničku energetsku politiku.

Ursula von der Leyen i Angela Merkel

Ursula von der Leyen i Angela Merkel

Izvor: Profimedia / Autor: nn

Na sličnoj liniji nalazi se i Ursula von der Leyen, nekadašnja ministrica rada i socijalne politike, a sada njemačka ministrica obrane koju se također spominje kao moguću kandidatkinju za poziciju čelnice stranke. Von der Leyen se zalaže za jaču ulogu Njemačke u inozemstvu i jačanje veza između nacionalnih vojski unutar Europske unije.

Odabir čelnika stranke u mnogome će označiti smjer u kojem će u budućnosti krenuti CDU. Izbor se uglavnom svodi ili na skretanje udesno i traženje dodatne podrške među onima koji s odobravanjem gledaju na jačanje nacionalizma, ili na zadržavanje sadašnjeg smjera s ponešto osvježenim idejama i ljudima koji na budućnost gledaju kroz nešto liberalnije naočale. S obzirom na povijesnu ulogu koju Njemačka igra u svijetu, a posebno u Europi, članovi CDU imaju vrlo važan posao pred sobom.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!