DRŽAVNI OSTAJE NETAKNUT

Teret krize u Hrvatskoj pada isključivo na privatni sektor

hrvatska zgrada vlada

hrvatska zgrada vlada

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar/PIXSELL

Nove mjere premijera Zorana Milanovića za oporavak gospodarstva ponovno će 'udariti' po onome što bi trebao biti srednji sloj jer ga se proglašava bogatim. No analitičari smatraju da je najveći problem raslojavanje društva na one koji rade u privatnom i na one koji rade u državnom sektoru

U državnim i lokalnim službama radi 466 tisuća zaposlenih te imaju prosječnu plaću od šest tisuća kuna. Većina, njih 700 tisuća, radi u privatnom sektoru, a prosječna im je plaća 4.269 kuna. Jedna od najbitnijih razlika između te dvije 'kaste' je sigurnost, tj. nesigurnost zadržavanja radnog mjesta.

Od početka gospodarske i financijske krize u državnom je sektoru otvoreno pet tisuća radnih mjesta dok je u privatnom sektoru posao izgubilo njih 150 tisuća, piše Večernji list.

Povišenje PDV-a na 25 posto neće osjetiti, kaže premijer, oni koji zarađuju manje od osam tisuća kuna. No ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da povišenje PDV-a nije mjera oporavka jer tri milijarde kuna, koliko bi ih se trebalo tim potezom sliti u državnu blagajnu, neće znatno pomoći, a građani zbog toga manje trošiti. Plaće se, prema njemu, trebaju rasteretiti jer cilj mora biti jačanje srednjeg sloja koji najviše troši.

Umjesto toga, analitičari poručuju Vladi da se pobrine za smanjenje proračunske potrošnje i potrošnje u javnom sektoru. Željko Lovrinčević, ekonomski stručnjak i bivši savjetnik Jadranke Kosor, kaže da treba promijeniti neodržive kolektivne ugovore u državnim tvrtkama te otpustiti 20 do 25 tisuća ljudi.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi