Skupina od 16 stručnjaka koju je osnovalo Ministarstvo za demografiju Nade Murganić od lani je radila na Nacionalnoj demografskoj strategiji. Stručnjaci su predložili stotinu mjera i sada se čeka da Ministarstvo uputi dokument u javnu raspravu. Mjere koje predlažu tiču se poreznog sustava, radnog zakonodavstva, povećanja broja rodilišta i vrtića, ali i ulaganja u pametne klupe. Upitali smo se hoće li te mjere zaista pokrenuti demografsku obnovu zemlje?
Kako je neslužbeno doznao Večernji list, strategijom se predviđa delimitiranje plaće za drugih šest mjeseci rodiljnog dopusta i isplata pune plaće, ponovno oslobođenje od poreza na kupnju prve nekretnine, rad od kuće za roditelje male djece, fleksibilno radno vrijeme i plaćeni dopust očevima od 10 dana nakon rođenja djeteta.
Rađanje više djece trebalo bi se potaknuti i mogućnošću da prodavačice u sezoni rade svaku drugu nedjelju i da ih poslodavac, pazite sad, za rad nedjeljom plati kunu više! Tvrtkama bi se trebalo ograničiti zapošljavanje na određeno i tek bi pet posto zaposlenika moglo biti zaposleno na tu vrstu ugovora. Mladim roditeljima s dvoje i više djece trebalo bi se omogućiti i besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje.
vezane vijesti
Također, napominje se da 'obitelji s djecom treba porezno rasteretiti i zaštititi od financijskog rizika'. Uz sve već nabrojeno, strategija ide dalje i predviđa poticanje poljoprivredne proizvodnje davanjem zemljišta u koncesiju s odgodom plaćanja.
Tu je i stavka pojednostavljenja otvaranja obrta i 'mikroposlovanja' te odgoda plaćanja davanja na godinu dana za otvaranje tvrtki i jednostavnije otvaranje zaklada. Struka predlaže i razvoj 'pametnih županija, općina i gradova', besplatan pristup internetskoj mreži, pristupne točke s bežičnom mrežom i pametne klupe.
Svatko sam može procijeniti kako mu se čine nove demografske mjere, no za demografa Stjepana Šterca nema dileme. On nam jasno poručuje: 'To su iluzije.'
'Ta je priča čista iluzija. Tamo imate ekipu koja nema bunta u sebi niti protestira protiv postojećeg stanja. To je ekipa koja se došla pokloniti i reći kako bacaju milijarde u Slavoniju i Dalmaciju, a pokazatelji su katastrofalni', kaže nam Šterc te nastavlja:
'U prva dva mjeseca imamo prirodni pad stanovništva od 4000 ljudi, 4000 ljudi više umrlo je nego što ih se rodilo. Sve predložene mjere gotovo su floskule. Pa postoji li tko u toj skupini od znanstvenika da im objasni nešto? Oni su se požurili s tom strategijom jer je Zagreb napravio svoju, a idu i izbori. Predizborno je vrijeme i sad su najednom svi kao složni da se napravi nešto', zaključio je naš sugovornik.
Sa Štercom smo razgovarali i prije dva mjeseca, kada je mjere za demografsku obnovu Mađarske predstavio tamošnji premijer Viktor Orban. Podsjetimo, Orban je najavio kako će mladi Mađari moći dobiti jeftine kredite za stambeno zbrinjavanje i automobile koji će se moći gotovo u cijelosti otpisati poslije rođenja trećeg djeteta.
Šterc je tada poručio: 'Još čekamo taj moment i stalno smo u raskoraku između koncepta koji imaju ekonomisti i demografske revitalizacije. Ekonomisti to smatraju socijalnim ulaganjem, a ne temeljnim ulaganjem u budućnost. Mađari su to shvatili i krenuli su. Orban je izjavio kako nije zadovoljan ekonomskim razvojem, ali shvaća da je ljudski potencijal temelj svega', kaže nam Šterc.
16 doktora
Tko su ljudi koji stoje iza Nacionalne demografske strategije
Radnu skupinu koja je izrodila demografsku strategiju zemlje čine Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta, Mario Bara i Roko Mišetić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Ksenija Bašić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Nenad Pokos, Ivo Turk, Andreja Brajša Žganec i Dražen Živić s Instituta Ivo Pilar, Ivana Dobrotić i Teo Matković s Pravnog fakulteta, Josip Faričić i Snježana Mrđen sa Sveučilišta u Zadru, Rebeka Mesarić Žabčić i Anđelko Milardović s Instituta za migracije, Robert Skenderović s Hrvatskog instituta za povijest i Andreja Sršen s Hrvatskih studija.
