Iako se često volimo uspoređivati s drugim europskim zemljama po životnom standardu i drugim pokazateljima, godišnji pregled Eurostata je jedino relevantno mjerilo. A on pokazuje kako više od trećine Hrvata prošle godine nije moglo podmiriti neki iznenadni trošak, niti otići tjedan dana na more. Uz to, imamo 23 posto siromašnih, a inflacija je dvostruko viša od poželjne
U usporedbi troškova života često volimo naglašavati kakvo je stanje u drugim europskim zemljama. No, mahom je riječ o subjektivnom dojmu.
Srećom, Eurostat je prikupio podatke o brojnim društvenim, socijalnim i ekonomskim aktivnostima tijekom prošle godine iz svih zemalja članica Europske unije, ali i Europskog gospodarskog prostora.
Dobar dio svojih statističkih podataka su posvetili životnom standardu, a posebno su zanimljivi podaci o mogućnosti kućanstava da pokriju iznenadne troškove, ali i da si priušte tjedan dana odmora negdje izvan mjesta prebivališta. Gledajući te kriterije, standard se u Europi blago popravlja. No, ako se gleda Hrvatska, onda nekog značajnijeg pomaka nema.
vezane vijesti
Problematični iznenadni troškovi
Počnimo prvo s najbitnijim stavkama. Jedna od važnijih odrednica financijskog standarda građana, odnosno rizika od siromaštva jest mogućnost pokrivanja iznenadnih troškova, bilo da je riječ o popravku ili zamjeni kućnih instalacija, kupnji novog kućanskog aparata ili popravku, odnosno nabavi automobila.
Prema podacima Eurostata, čak 30 posto Europljana lani nije moglo pokriti neki izvanredni trošak. Iako je situacija nešto bolja nego 2023. godine, postotak je i dalje poprilično visok.
Najgora je, pritom situacija u Bugarskoj, gdje se čak 45,6 posto građana ne može nositi s iznenadnim troškovima, poput kvara na automobilu ili kućanskom aparatu. Najbolja je situacija u Nizozemskoj, gdje se 16,9 posto stanovništva lani nije moglo suočiti s takvim troškovima.
Što se tiče Hrvatske, po ovom smo kriteriju i dalje iznad europskog prosjeka. Naime, da im se dogodi neka iznenadna situacija koju trebaju platiti odmah, njih 35 posto to ne bi moglo učiniti. Po tome smo i dalje na europskom vrhu, iako se statistički situacija malo popravila. Naime, pretprošle godine čak 41 posto građana Hrvatske nije moglo pokriti iznenadni trošak.
Više od trećine Hrvata ne može ni na Jadran
Slična je situacija i s odlaskom na odmor. Iako to nije iznenadni, već planirani trošak, mnogi ljudi i dalje ne mogu sebi priuštiti tjedan dana ljetovanja ili zimovanja bilo gdje izvan svog mjesta stanovanja.
Gledajući lanjske podatke, i tu smo u Europskom vrhu. Najgora je situacija u Rumunjskoj, gdje čak 58,6 posto građana nema dovoljno novca da ode na jednotjedni odmor izvan svog doma. U Grčkoj to ne može učiniti 46 posto građana.
Po tom kriteriju, Hrvatska je na petom mjestu. Ispred nas su još samo Bugari i Mađari. Iako se dičimo prirodnim ljepotama, čistim morem i svježim zrakom, tjedan dana boravka u nekom drugom mjestu, čak i u Hrvatskoj, si naprosto ne može priuštiti čak 38 posto građana.
Znatno je to više od europskog prosjeka, jer Eurostat kazuje kako 27 posto Europljana lani nije imalo dovoljno novca za odlazak na jednotjedni odmor. Pritom je najbolja situacija u Švicarskoj i Luksemburgu, gdje je to problematično za manje od devet posto građana.
Inflacija se nije primirila
Situacija se, u usporedbi s 2023. godinom, u mnogim zemljama popravila za nekoliko postotaka, a i europski prosjek nešto je povoljniji. Uglavnom se to može pripisati smanjivanju inflacije, iako ona u brojnim zemljama, pa niti na razini Unije.
Eurostatovi podaci pokazuju kako je najveća inflacija lani bila u Rumunjskoj (5,8 posto), Belgiji (4,3 posto) i Hrvatskoj (četiri posto). Europski je prosjek 2,9 posto, a najbolja je situacija u Litvi, gdje su cijene rasle 0,9 posto.
Isti se trend nastavio i ove godine, a u Hrvatskoj je on najviše izražen u cijenama hrane, ali i stambenog prostora.
Izražen rizik od siromaštva
Stoga ne čudi da je prošle godine čak 93,3 milijuna ljudi, odnosno 21 posto populacije EU bilo u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Iako su podaci nego bolji nego za pretprošlu godinu i dalje brine to što je najveći rizik od dohodovnog siromaštva.
Najviše ugroženih siromaštvom je u Bugarskoj (30,3 posto). Visoko na ljestvici su i Rumunjska, Grčka, Španjolska i Litva. U Hrvatskoj je 23 posto građana u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, što je i dalje iznad Europskog prosjeka od 21 posto. Najbolja je situacija u Češkoj, koja bilježi 11,3 posto populacije u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.
