Nova gradska četvrt Sickla, koja se nalazi južno od središta glavnog grada, gradi se pomoću unakrsno lameliranog drva (CLT), a prostirat će se na čak 250.000 četvornih metara. Drvo se koristi u svim dijelovima konstrukcije – od podova i zidova do nosivih elemenata.

Od industrijske zone do simboličkog grada održivosti

Nekadašnje industrijsko područje Sickla, poznato po proizvodnji dizelskih motora, sada se pretvara u moderan kvart s drvenim stambenim zgradama, uredima, školama i trgovinama. Postojeće starije zgrade neće biti srušene – dio njih već je pretvoren u knjižnice i kina, a novi sadržaji uklopit će se u već postojeću urbanu strukturu.

Voditelj poslovnog razvoja u Atriumu Ljungbergu, Håkan Hyllengren, poručuje da projekt ima jasan cilj – pokazati kako izgleda održiva urbana budućnost. Ističe da građevinski sektor proizvodi čak 37 % svjetskih emisija stakleničkih plinova, što znači da je upravo u toj industriji i najveći potencijal za promjene.

Drvo umjesto betona: Manje emisija, više šuma

Brojna istraživanja potvrđuju prednosti drvene gradnje. Prema američkoj studiji iz 2024. godine, drvene zgrade proizvode 81 % manje emisija stakleničkih plinova u odnosu na betonske, te 76 % manje nego čelične konstrukcije.

Nije slučajno da baš Švedska predvodi ovu promjenu – čak 70 % njezinog teritorija prekriveno je šumama, a drvo se već desetljećima koristi u graditeljstvu. Arhitekt Oskar Norelius iz studija White Arkitekter, koji radi na projektu, ističe da Šveđani imaju duboku kulturološku povezanost sa šumom: ‘To je naš prostor mira, energije i ideja, ali i temeljna gospodarska sirovina.’

Drveni neboderi i fleksibilni prostori

Norelius već ima iskustva s gradnjom velikih drvenih struktura – autor je Sara Kulturhusa, 20-katne zgrade u sjevernoj Švedskoj koja sadrži galerije, muzej, knjižnicu i hotel s 200 soba. Ta je zgrada promijenila percepciju industrije prema drvu, koje se sve češće doživljava kao inspiracija u arhitekturi, a ne prepreka.

U novom kvartu Sickla, prvi blok s 80 stanova nazvan Kvarter 7 bit će dovršen do kraja 2025. godine. U planu je i izgradnja oko 2000 dodatnih stanova do 2027., a zgrade će biti fleksibilno dizajnirane – stanovi se po potrebi mogu prenamijeniti u urede, čime im se osigurava “drugi život”.

Ljudi vole drvo – i doslovno ga grle

Osim funkcionalnih i ekoloških prednosti, drvo izaziva i emocionalnu povezanost. Posjetitelji Sara Kulturhusa viđeni su kako grle drvene stupove, a arhitekti očekuju slične reakcije i u Sickli. Vidljiva drvena konstrukcija, uključujući instalacije poput ventilacije i cijevi, daje prostoru osjećaj topline i otvorenosti.

Brža gradnja i viši najam

Iako je betonska ploča za pod u prosjeku 20 % jeftinija od one izrađene od drva, gradnja drvom je značajno brža. To znači da su stanovi i poslovni prostori brže spremni za useljenje i najam. Hyllengren vjeruje da će estetska vrijednost i održivost povećati i tržišnu atraktivnost, što bi tvrtki moglo donijeti veću dobit kroz više cijene najma.

Unatoč problemima na tržištu nekretnina koji su pogodili i Švedsku 2023. godine uslijed rasta kamatnih stopa, investitori su optimistični. Uz odličnu prometnu povezanost i viziju gradnje po mjeri održivog sutra – drveni grad u Stockholmu mogao bi postati simbol nove ere europske arhitekture.