ČIJE SU IDEJE JAČE

SDP-ov program potpisala bi i Jadranka Kosor

28.09.2010 u 07:00

Bionic
Reading

Gospodarski program SDP-a pod nazivom 'Za gospodarski rast i zapošljavanje - Za bolje i pravednije društvo' predstavljen na subotnjoj konvenciji stranke izazvao je ironične komentare predstavnika HDZ-a i prilično mlake reakcije struke

Ministar Šuker, dežurni kritičar SDP-ovih ekonomskih zamisli, omalovažio je program, ustvrdivši da se mnogo onoga o čemu SDP-ov strateg Branko Grčić govori već provodi. Zanimljiva je i Šukerova opaska da rast od četiri posto nije optimističan, čime je dao do znanja da će se provođenjem Vladinog investicijskog ciklusa to s lakoćom dostići.

Naime, SDP-ovo postupno povećavanje stope rasta na četiri posto značilo bi da ćemo se krajem 2013. godine vratiti na startnu poziciju iz 2007. budući da je dvogodišnji pad BDP-a iznosio gotovo osam posto. Ipak, SDP-ovi ciljevi znatno su optimističniji od prognoza ekonomskih analitičara koji smatraju da nas, zbog neprovođenja reformi, u idućim godinama očekuje pužev rast (do dva posto).

Upravo to i naglašava Branko Grčić, ekonomski strateg SDP-a. On ističe da Vlada ne provodi ili presporo provodi ono što je zacrtala. 'Vladine mjere u tridesetak posto poklapaju se s našima jer su ih također radili ekonomski stručnjaci, ali problem je što se i te prihvatljive mjere nedovoljno brzo provode', rekao je za Grčić za tportal.

Ekonomski stručnjaci smatraju da je SDP-ov program previše općenit te da iz njega nije moguće iščitati koje djelatnosti država planira poticati. Slične zamjerke stizale su i na Vladin plan ekonomskog oporavka, koji su i SDP-ovci ocijenili kao skup lijepih želja.

Grčić smatra da ipak postoji značajna razlika između ova dva programa. Naglašava da SDP-ov program, za razliku od HDZ-ovog, sadrži konkretne mjere za poticanje investicijskog ciklusa, posebno u privatnom sektoru. 'Naš program predviđa značajne poticaje za poduzetnike u vidu poreznog rasterećenja. Između ostalog, predviđene su porezne olakšice za reinvestiranu dobit, smanjenje poreznog opterećenja na bruto cijenu rada te oslobađanje doprinosa za novozaposlene', ističe Grčić, dodajući da program nudi i konkretna rješenja za problem nelikvidnosti.

Sudeći prema deklarativnim željama oporbe i stranke na vlasti, nema sumnje da postoji mnogo dodirnih točaka između ova dva programa. I jedni i drugi došli su do slične dijagnoze – hrvatsko gospodarstvo je teško bolesno, a razlog za to je pogrešan ekonomski model koji se bazirao na prekomjernoj državnoj potrošnji i zaduživanju. Istovremeno, zanemaren je industrijski razvoj i izvoz. Oba programa izlaz vide u novom ekonomskom modelu koji će se bazirati zdravom rastu koji će pokretati konkurentni sektori orijentirani na izvoz. Ključni oslonci za gospodarski oporavak pronalaze se u nužnim reformama u državnoj upravi, pravosuđu i društvenim djelatnostima (zdravstvo, mirovinski sustav).

Također, i jedan i drugi program djelo su priznatih ekonomskih stručnjaka. Pitanje je samo tko je sposobniji i politički odlučniji provesti istovjetne ideje. Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da prepucavanje oko toga čiji je program bolji nema smisla i predlaže da se HDZ i SDP dogovore oko ključnih ciljeva.

Problem je što je pred nama izborna godina, kada političke strasti obično prevladavaju pred razumom. Stoga, ako se konsenzus oko ključnih ekonomskih ciljeva ne postigne do kraja ove godine, malo je vjerojatno da će ga i biti u dogledno vrijeme.