TURSKA KAO ALTERNATIVA

Rusija odustala - propada projekt Južni tok

plin južni tok

plin južni tok

Izvor: Reuters / Autor: REUTERS/Valentyn Ogirenko

Rusija je odustala od plinovoda Južni tok, jednog od svojih najvećih projekata, čije je geopolitičko značenje veće od ekonomskog, javlja Ruski vjesnik

Nakon sukoba u Ukrajini Europska unija je blokirala realizaciju projekta. Gazprom sad umjesto Južnog toka želi napraviti plinovod u Tursku. Tako bi barem djelomično zaobišla tranzit preko Ukrajine te iskoristila više od 25 milijardi dolara već ostvarenih investicija. Međutim, stručnjaci smatraju da bi bilo najbolje odustati od projekta. Turska bi mogla biti za Gazprom problematičan potrošač, piše Ruski vjesnik

Rusija ne može izgraditi plinovod Južni tok dok Europska komisija pruža otpor i dok ne postoji odobrenje bugarskih vlasti. Zbog toga Rusija odustaje od projekta, izjavio je jučer Vladimir Putin tijekom posjeta Turskoj. Tako, kao što je Kommersant pretpostavljao još 10. studenog, Gazprom odustaje od jednog od najvećih i najskupljih projekata u svojoj povijesti nakon osam godina pregovora, pripremnih radova i beskonačnih rasprava s EU. Umjesto toga Gazprom će napraviti plinovod u Tursku, koji će imati jednaki kapacitet kao i Južni tok: 63 milijarde kubnih metara.

'Ako Europa ne želi realizirati projekta, onda ni neće biti ostvaren', zaključio je Vladimir Putin nakon pregovora s turskim premijerom Recepom Tayyipom Erdoganom. Prema njegovim riječima, Rusija će ''preusmjeriti izvore energije na druge regije svijeta, zahvaljujući promicanju i ubrzanoj realizaciji projekata povezanih za ZND-om'. Predsjednik je dodao da će Bugarska, koja je pod pritiskom EU i SAD-a zabranila ove jeseni Gazpromu rad na projektu, izgubiti 400 milijuna dolara godišnje izravnih prihoda od prometa plina. 'Ako je Bugarska lišena mogućnosti da se ponaša kao suverena država, onda neka barem zatraže te nedobivene novce od Europske komisije', predložio je.

Odluka bugarskih vlasti stavila je Gazprom u tešku situaciju, budući da su bili napravljeni svi pripremni radovi za početak postavljanja dijela plinovoda preko Crnog mora. Isto tako, cijevi za prvi krak su napravljene i djelomično isporučene u Varnu. No ono što je najvažnije: proširenje transportnog sistema plina u Ruskoj Federaciji na Južni tok košta otprilike 1 trilijun rubalja (15 bilijuna, 782 miljarde, 198 milijuna, 907 tisuća i 687 eura, od kojih je više od 400 milijardi rubalja (6 bilijuna, 313 milijardi, 744 milijuna eura) već potrošeno. Osim toga, kompanija je već investirala gotovo 5 milijardi eura u ugovore za morski dio projekta.

Na kraju su ruske vlasti odlučile da kao alternativu postave cijev u Tursku, drugo po veličini izvozno tržište Gazproma, čija potražnja, za razliku od Europske unije, raste. Aleksej Miller, šef Gazproma, izjavio je da će 14 milijardi kubnih metara po novom plinovodu dobivati Turska (kao zamjena za plin koji trenutno ide preko Ukrajine). Još oko 50 milijardi kubnih metara Gazprom se nada da će isporučivati ''na granicu Turske i Grčke, gdje će biti organizirana točka predaje''. Na taj način neće se morati, prema verziji Gazproma, isporučivati plin u Tursku, Grčku i, vjerojatno, Bugarsku preko Ukrajine. Kako je pokazala praksa ove godine, preko Nord Streama (ide po dnu Baltičkog mora iz Rusije u Njemačku) plin se može isporučivati u Slovačku, Austriju i Mađarsku. No Srbija, malene države Zapadnog Balkana i Italija, treće po veličini tržište Gazproma, i dalje će ovisiti o ukrajinskom transportnom sistemu plina. Glavni cilj Južnog toka bio je da te države prestanu koristiti transport preko Ukrajine.

Članak u cijelosti možete pročitati OVDJE

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi