Gradovi sjeverne i zapadne Europe, a napose Luksemburg i metropole u Švicarskoj probijaju cjenovne rekorde. Od većih gradova stanovi su jedino u Parizu jeftiniji, a u ponekima je potrebno samo za jedan kvadrat dati peteroznamenkastu svotu
Stanovanje u Europi je postalo toliki problem da je Europska komisija nedavno donijela posebnu strategiju kojom nastoji povećati priuštivost stanova. Sve viši troškovi života, nekoliko valova inflacije, ali i rasta kamatnih stopa doveli su do toga da su stanovi postali gotovo nedostižni.
Podaci Global Property Guidea otkrivaju niz europskih gradova u kojima su prosječne cijene četvornog metra nekretnina veće od 8000 eura. Najviše ih je na sjeveru Europe te u Švicarskoj i Luksemburgu, piše Euronews.
Primjerice, prosječna cijena kvadrata stana u Stockholmu je u protekle dvije godine porasla za 17 posto i trenutno iznosi 8380 eura. Tamošnje je tržište nekretnina, naime, prilično ogrančeno i još se oporavlja od naglog skoka kamatnih stopa prije četiri godine.
Slično je i u Kopenhagenu, gdje je prosječna cijena stana 8405 eura po kvadratu, što je rast od čak 24 posto u odnosu na pretprošlu godinu. To je ujedno i najviši rast cijena zabilježen među ekstra-skupim gradovima za stanovanje. Paradoksalno, cijene u drugom najvećem danskom gradu Aarhusu su pale za 16,7 posto, dok kvadrat stana u Odenseu i Aalborgu košta manje od 2800 eura po kvadratu.
U Oslu su stanovi još skuplji nego u Kopenhagenu (9332 eura po kvadratu), ali je njihova prosječna cijena u zadnje dvije godine porasla za 14,3 posto. Za razliku od Danske, u drugim norveškim gradovima cijene stanova još više rastu. U Bergenu su lani porasle za 22,4 posto na 6160 eura po kvadratu, dok su u Trondheimu dosegle 5275 eura zahvaljujući lanjskom povećanju od 12,8 posto.
vezane vijesti
Sinonimi za luksuz
Amsterdam je u proteklim godinama postao sinonim za rijetku i luksuznu imovinu, a to potkrepljuje činjenica da je prosječna cijena stanova u protekle dvije godine porasla za 19,2 posto te dosegla iznos od 9437 eura po kvadratu.
Pariz je jedini zapadnoeuropski glavni grad u kojem cijene stanova padaju. U protekle dvije godine nekretnine su pojeftinile za 7,3 posto na prosječnih 9490 eura po kvadratu, jer nije došlo do oporavka tržišta nakon Olimpijskih igara, poglavito zbog visokih troškova zaduživanja. U drugim većim francuskim gradovima cijene se kreću između 4000 i 4500 eura po kvadratu.
No, u usporedbi s Luksemburgom i gradovima u Švicarskoj, to je ništa. Kako je Luksemburg jedno od vodećih europskih financijskih središta, desetljeća izvanrednog financijskog rasta rezultirala su i cijenama stanova koje u prosjeku iznose 10.941 eura po kvadratu. Nije neobično da jednosobni stanovi ondje koštaju više od milijun eura, poglavito zbog poskupljenja od 6,9 posto u protekle dvije godine.
Nedostižni švicarski gradovi
U Bernu su stanovi prošle godine pojeftinili za 0,7 posto, ali su poskupjeli za 4,5 posto u zadnje dvije godine. To je rezultiralo prosječnom cijenom kvadrata od 9952 eura.
U Luzernu su samo u prošloj godini stanovi poskupjeli za 7,3 posto. Trenutna je prosječna cijena stana ondje 12.066 eura po kvadratu, što je i dalje niže od Ženeve i Züricha. Naime, u Ženevi se prosječna cijena po kvadratu kreće oko 16.819 eura, što je 3,4 posto više nego lani, ali uz stabilno zadržavanje cijena.
Što se, pak, Züricha tiče, ondje prosječna cijena kvadrata stana iznosi čak 18.229 eura i za 11,7 posto je više nego u protekle dvije godine, poglavito zato jer je to jedno od svjetskih središta upravljanja imovinom, građani imaju visoku platežnu moć, ali nemaju dovoljno dostupnih nekretnina.
Tako po skupoći nekretnina švicarski gradovi zauzimaju četiri mjesta među prvih pet. Razlozi tomu su visoka platežna moć, politička stabilnost, velk broj bogatih stranaca, ali i manjak dostupnih stanova, unatoč stabilnoj ponudi.
