'Ako radite u kompaniji koja proizvodi tenkove, vjerojatno vam ide dobro. U suprotnom, vrlo je moguće da imate problema', sažeo je situaciju Alex Kolyandr iz konzultantske kuće Eurasia Group za CNBC.

Na površini, ruska ekonomija i dalje pokazuje otpornost. Prema službenim podacima, BDP je u drugom tromjesečju porastao 1,3 posto na godišnjoj razini, dok je u prvoj polovici godine rast iznosio 0,6 posto. Rezultati su čak nadmašili očekivanja vlade i središnje banke.

No iza tih brojki krije se sve veća ovisnost o vojnoj potrošnji, subvencioniranim kreditima, višim porezima i prihodima od energenata.

Ratna industrija drži ekonomiju iznad vode

Analitičari upozoravaju da ruski gospodarski model sve više počiva na državnim narudžbama povezanim s vojskom. Tvornice oružja, streljiva i vojne opreme rade pod punim opterećenjem, dok se istodobno mnoge civilne grane suočavaju s rastom troškova i slabijom potražnjom.

Dodatni pritisak stvaraju i ukrajinski napadi dronovima velikog dometa na ruske rafinerije, skladišta i logistička postrojenja.

Charles Lichfield iz GeoEconomics Centra Atlantic Councila smatra da su dvije brojke ključne za razumijevanje stvarnog stanja ruske ekonomije – proračunski deficit i inflacija.

Prema njegovim riječima, Rusija je na putu da ove godine udvostruči deficit iz 2025., koji je već bio dvostruko veći nego godinu ranije.

Prihodi od nafte i plina pritom su u prvoj polovici 2026. pali na svega 64 posto razine zabilježene u istom razdoblju dvije godine ranije.

Inflacija opet prijeti

Kremlju je krajem prošle godine uspjelo spustiti inflaciju približno na ciljanu razinu od četiri posto, no analitičari upozoravaju da bi taj uspjeh mogao biti kratkotrajan.

Ratni troškovi, manjak radne snage, visoke kamate i povećani državni rashodi ponovno stvaraju inflatorne pritiske.

Zanimljiv pokazatelj promjene potrošačkih navika stigao je i iz najvećeg ruskog trgovačkog lanca X5 Group. Kompanija je ranije ove godine izvijestila da građani sve češće biraju jeftinije proizvode i robne marke trgovaca.

Posebno je porasla potrošnja keksa, koji za dio stanovništva postaju jeftinija zamjena za skuplju čokoladu i druge slatkiše.

Kremlj još ima manevarskog prostora

Ruska vlada i dalje ima nekoliko načina za ublažavanje problema. Može dodatno oporezivati naftne i plinske kompanije, pokušati se dodatno zaduživati ili posegnuti za dijelom deviznih rezervi koje nisu zamrznute zapadnim sankcijama.

Procjenjuje se da je oko 300 milijardi dolara ruskih rezervi zamrznuto na Zapadu, dok bi Moskva mogla raspolagati s približno jednakim iznosom u Rusiji ili državama koje nisu uvele sankcije.

No korištenje tih rezervi za pokrivanje proračunskih rupa moglo bi dodatno narušiti povjerenje u sposobnost ruske središnje banke da drži inflaciju pod kontrolom.

Ekonomija teško da će zaustaviti rat

Unatoč rastućim problemima, analitičari ne očekuju da će ekonomski pritisak sam po sebi natjerati Kremlj na prekid rata.

Elina Ribakova iz Peterson Institute for International Economics smatra da bi situacija morala postati znatno teža, primjerice uz dugotrajan pad cijene nafte prema 35 ili 40 dolara za barel.

Trenutne više cijene energenata Rusiji daju određeni prostor za nastavak rata.

Slično upozorava i Kolyandr, koji smatra da bi pogoršanje gospodarstva moglo imati i suprotan učinak – potaknuti Vladimira Putina da pojača vojni pritisak prije nego što financijski problemi postanu ozbiljniji.

Po njegovu mišljenju, Kremlj još može kratkoročno prikrivati probleme računovodstvenim manevrima, ali temeljne slabosti neće nestati.

Ruska ekonomija zato zasad ne pokazuje znakove sloma, ali sve više ovisi o ratu koji ju istodobno održava i postupno iscrpljuje.