'lažna zastava'

Strah od Putinove provokacije: Rusija bi mogla inscenirati napad i izazvati kaos u NATO-u

11.08.2026 u 15:16

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Poljska, Litva, Latvija i Estonija pojačavaju zaštitu ključne energetske infrastrukture zbog obavještajnih upozorenja da bi Rusija mogla izvesti sabotažu koristeći ukrajinske dronove, a zatim za napad optužiti Kijev. Moskva odbacuje takve tvrdnje i naziva ih pričama kojima se opravdava militarizacija protiv Rusije

Poljska i baltičke članice NATO-a podižu razinu zaštite brana, elektrana, terminala za plin i naftu te ključnih energetskih veza zbog straha od moguće ruske operacije pod lažnom zastavom.

Litva je prošlog tjedna upozorila da postoje indicije prema kojima bi Moskva mogla organizirati napad ukrajinskim dronovima kako bi stvorila povod za odgovor. Na opasnost od ruskih sabotaža posljednjih mjeseci upozoravaju i Poljska, Latvija i Estonija.

Kremlj sve odbacuje. Glasnogovornik Dmitrij Peskov ranije je takva upozorenja nazvao zastrašivanjem kojim se pokušava opravdati daljnja militarizacija protiv Rusije.

Vojska izašla na teren

Litva je već angažirala vojsku koja zajedno s policijskim snagama štiti terminal za ukapljeni prirodni plin, naftni terminal, ključnu elektroenergetsku vezu s Poljskom i reverzibilnu hidroelektranu Kruonis.

'Nismo naivni. Vidimo informacije, čitamo između redaka i radimo svoju zadaću', rekao je litavski ministar obrane Robertas Kaunas.

Latvija je također povećala sigurnost oko cjelokupne kritične infrastrukture, uključujući veliku branu na Daugavi kod Rige i podzemno skladište plina Inčukalns. Latvijski premijer Andris Kulbergs upozorio je da je mogućnost hibridne prijetnje danas veća nego prije.

Strahuju od ukrajinskih dronova u ruskim rukama

Posebno zabrinjava procjena jednog baltičkog obavještajnog dužnosnika prema kojoj ruske vojne i domaće obavještajne službe razmatraju moguću operaciju pod lažnom zastavom. Prema toj procjeni, napad bi mogao biti izveden ukrajinskim dronovima na infrastrukturu u samoj Rusiji ili na području Poljske i baltičkih država.

Izvor tvrdi da bi operacija nakon političkog odobrenja, uključujući eventualno zeleno svjetlo predsjednika Vladimira Putina, mogla biti izvedena u roku od nekoliko dana.

Ipak, drugi regionalni dužnosnik upozorava da nije sigurno hoće li do napada uopće doći, navodeći da se vremenski raspon takvog scenarija kreće praktički „od danas do nikada“.

Cilj bi mogao biti izazivanje kaosa unutar NATO-a

Najveća bojazan nije samo materijalna šteta koju bi takav napad mogao izazvati. Obavještajni izvori strahuju da bi glavni cilj mogao biti izazivanje političkog kaosa u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, gdje bi saveznici morali utvrđivati tko je odgovoran za napad te treba li i na koji način odgovoriti.

Takav bi scenarij mogao testirati jedinstvo Saveza u trenutku kada u Europi postoje pitanja o budućoj razini američkog angažmana u NATO-u.

Poljska priprema alternativne pravce za plin

Poljski energetski div Orlen već analizira alternativne pravce uvoza plina za slučaj da postojeća infrastruktura bude onesposobljena. Čak 80 posto poljskog plina dolazi preko LNG terminala Świnoujście na Baltiku i podmorskog plinovoda iz Norveške koji izlazi na kopno u blizini.

Operator Gaz-System na tim lokacijama djeluje u režimu pojačane pripravnosti. Poljska je povećala zaštitu i elektroenergetske veze s Ukrajinom koja pomaže stabilizirati ukrajinsku mrežu nakon ruskih napada.

Sumnjivi dokumenti oko prve poljske nuklearke

Dodatnu zabrinutost izazvao je slučaj krivotvorenih dokumenata povezanih s tvrtkom koja razvija prvu poljsku nuklearnu elektranu.

Državna kompanija Polskie Elektrownie Jądrowe priopćila je da su se pojavili krivotvoreni dokumenti kojima se pokušalo zbuniti zainteresirane strane, a trag navodno vodi prema području „istočno od Poljske“.

Slučaj istražuju sigurnosne službe i policija, dok se buduće gradilište nuklearne elektrane dodatno nadzire zbog mogućnosti sabotaže.

Napetost dodatno povećavaju misteriozni dronovi koji se pojavljuju diljem Europe. Prošlog tjedna u Njemačkoj je na aerodromu Leipzig/Halle pronađen dron s eksplozivom. Njemački ministar unutarnjih poslova događaj je nazvao hibridnim napadom, ali nije javno pripisao odgovornost Rusiji.

Stručnjaci upozoravaju da bi cilj eventualnih ruskih hibridnih operacija mogao biti slanje poruke europskim državama da će se destabilizacija širiti ako ne prihvate zahtjeve Moskve. Takva bi strategija počivala na procjeni da među članicama NATO-a neće postojati dovoljno političke volje za odlučan zajednički odgovor.