ZBUNJUJUĆE IZJAVE

Rafinerija Bosanski Brod daleko je od hidrogenske bombe, ali jedna stvar tamo ipak smrdi

  • Autor: Luka Filipović
  • Zadnja izmjena 10.10.2018 14:17
  • Objavljeno 10.10.2018 u 14:08
Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu

Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic/PIXSELL

Nakon eksplozije u Rafineriji nafte Brod gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara izjavio je kako je 'velika sreća to što se havarija nije dogodila u izomaks postrojenju jer je to hidrogenska bomba koja bi uništila oba grada'. Uz to je Duspara ustvrdio kako 'izomaks postrojenje' u Europi ima samo rafinerija s druge strane Save. Međutim stručnjaci demantiraju gradonačelnika

Doktor kemijskog inženjerstva Emir Cerić, koji je godinama radio u Ini - bio je glavni inženjer razvoja, direktor Službe razvoja i istraživanja te direktor Sektora prerade Ine – za tportal je objasnio što je to točno 'izomaks postrojenje'.

'Radi se o postrojenju hidrokrekinga u kojem se plinska ulja krekiraju uz pomoć vodika i katalizatora pod visokim tlakom od 150 bara te se dobivaju dizelska goriva, nešto benzina, a ostatak je sirovina koja se koristi za proizvodnju ulja. Takvo isto postrojenje ima i rafinerija u Rijeci', rekao je Cerić.

Dodaje kako je prije tri godine posjetio Rafineriju nafte Brod, u kojoj je održao predavanja, a radio je i na nekoliko projekata za tu rafineriju.

'Istina je da je postrojenje hidrokrekinga najopasnije u cijeloj rafineriji. Tamo su najveći tlakovi, a u ostalim postrojenima oni iznose od 25 do 40 bara. Međutim priča je za malu djecu to da bi eksplozija bila snage hidrogenske bombe i da bi to uništilo oba grada. Jedina poveznica s hidrogenskom bombom je hidrogen, odnosno vodik', naglasio je Cerić.

Havarija je moguća, ističe, u svakoj rafineriji na svijetu, a problem Bosanskog Broda je zastarjela tehnologija.

  • +9
  • +6

Rafinerija u Bosanskom Brodu nakon jučerašnje eksplozije u kojoj je smrtno stradala jedna osoba

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic/PIXSELL

'Izomaks postrojenje u Brodu staro je preko 50 godina. To je bilo prvo takvo postrojenje u svijetu koje je izgradila američka kompanija UOP i lansirala ga je pod tim nazivom. Prije rata imali su jednu havariju u njemu i tad su to sanirali. Kako se radi o visokim tlakovima, moguće je da popuste cijevi ili brtve. Vodik ne vidite. Čak i kad se zapali, nevidljiv je, a jedino noću uočljivo je plavičasto svjetlo', pojasnio je Cerić.

Za njega nema spora - Rafinerija nafte Brod nema budućnosti jer nije rentabilna, kao i, istaknuo je, ona u Sisku.

Eksplozija u rafineriji u Bosanskom Brodu

Izvor: Društvene mreže / Autor: Ivica Katić Bela

Vlasnik bosanske rafinerije je ruska kompanija Zarubežnjeft. Preuzeli su je 2007., kao i rafineriju ulja u Modriči. Obje te kompanije posluju u sklopu Optima grupe. Rafinerija iz godine u godinu tuče gubitke, a prema zadnjem financijskom izvješću, akumulirani minus iznosi čak 2,4 milijarde kuna.

Na kraju prošle godine revizori su upozorili da ima kratkoročne obaveze veće od obrtne imovine za više od 240 milijuna kuna, što znači da ima velikih problema s likvidnošću. Kompanija opstaje jedino zahvaljujući financijskoj pomoći Zarubežnjefta.

Davor Štern

Davor Štern

Izvor: Cropix / Autor: Dragan Matić/Cropix

Naftni stručnjak Davor Štern smatra kako Rusi još nisu zatvorili rafineriju u Bosanskom Brodu samo zbog jednog razloga.

'Zarubežnjeft je u vlasništvu ruske države i to je bila jedina kompanija za vrijeme SSSR-a koja je radila u inozemstvu. Primjerice, imaju koncesiju za naftna polja u Vijetnamu i Kambodži. Nafta iz Vijetnama je vrlo teška i visoko sumporna. Moguće je da oni tu naftu koriste u Bosanskom Brodu i gubitke koje ostvaruju u rafineriji kompenziraju kroz prihvatljive cijene te nafte, koju bi inače drugdje prodavali po nižim cijenama. Taj se gubitak prelijeva unutar kompanije', mišljenja je Štern.

  • +17
  • +14

Naftna mrlja na Savi kod Slavonskog Broda nakon havarije u rafineriji u Bosanskom Brodu

Izvor: Pixsell / Autor: Ivica Galovic/PIXSELL

Zbog te teške nafte trpe svi okolni stanovnici te se žale na smrad i plinove. Naime, prilikom njene obrade stvaraju se velike količine sumporovodika i sumporovog dioksida.

'Nafta do Bosanskog Broda dolazi cijevima Janafa. Poslovna je tajna to o kakvoj se vrsti nafte radi. Ali kad bi se hrvatska država ozbiljno postavila, moglo bi se stati tome na kraj. Neka se osnuje komisija koja bi utvrdila kakva je ta nafta. Ako je sadržaj sumpora prevelik u odnosu na naše standarde, tada se može zaustaviti njen prijevoz jer to šteti okolišu i našim građanima', predložio je Štern.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Komentari čitatelja 2

Prikaži sve
  • maksim005

    10.10.2018 14:37

    Hrvatska se prema tom problemu ne može postaviti ozbiljno jer niti nije ozbiljna država već vuko****na

  • dneki58

    10.10.2018 14:47

    1984. godine kada je došlo do eksplozije na postrojenju 05 i 06 tj. Izomaxu došli su Ameri i rekli da kod njih u krugu od 30 km nema naseljenog mjesta kraj takvih postrojenja..Ceriću pojma nemaš i lažeš narod..

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi