ANALIZA TPORTALA

Što se dogodilo s cijenama goriva nakon liberalizacije i koliki je utjecaj trošarina?

19.08.2025 u 07:18

Bionic
Reading

Trošarine na gorivo trajno su predmet rasprave u europskim zemljama uslijed geopolitičkih sukoba, povećanog naglaska na politici zaštite okoliša i rastućih cijena energenata s kojima se suočavaju prosječni potrošači. Europska unija zahtijeva od država članica nametanje minimalnog nameta na naftne derivate, stoga smo usporedili visine trošarina u pojedinim europskim zemljama i njihov utjecaj na maloprodajne cijene

Trošarine imaju značajan utjecaj na maloprodajne cijene naftnih derivata, a njihova svrha je dvojaka: s jedne strane služe kao svojevrsna kazna za onečišćenje okoliša te bi trebale destimulirati potrošnju fosilnih goriva, a s druge strane čine važnu stavku u državnom proračunu i služe kao izvor financiranja troškova održavanja prometnica.

Europske zemlje imaju različite pristupe u određivanju visine trošarina i trošenja prikupljenih sredstava. Na razini EU-a određeni su minimalni nameti za naftne derivate, i to 0,359 eura po litri na benzin i 0,330 eura po litri na dizel.

Hrvatska u zlatnoj sredini

Prema podacima Tax Fundationa, samo se Malta drži donje granice, a sve ostale zemlje EU-a naplaćuju više namete. S minimalnim iznosom od 0,359 eura po litri, Malta ima najnižu trošarinu na benzin, slijede Bugarska s 0,363 eura po litri i Mađarska s 0,399 eura po litri. Nizozemska ima najvišu trošarinu na benzin u Uniji – 0,789 eura po litri, zatim Italija s 0,713 eura po litri i Danska s 0,711 eura po litri.

Većina zemalja EU-a naplaćuje nižu trošarinu na dizel nego na benzin. Belgija i Velika Britanija, koja više nije članica EU-a, naplaćuju istu stopu na oba goriva. Prosječna trošarina na benzin u Uniji iznosi 0,558 eura po litri, a na dizel 0,458 eura po litri.

Italija naplaćuje najvišu trošarinu na dizel s 0,632 eura po litri, a slijede Velika Britanija s 0,616 eura po litri i Belgija s 0,600 eura po litri. Najniže trošarine na dizel naplaćuju Bugarska i Malta s minimalnim iznosom u Uniji od 0,330 eura po litri, a zatim Švedska s 0,350 eura po litri.

S trošarinama od 0,512 eura na benzin i 0,406 eura na dizel, Hrvatska se nalazi na sredini liste (18. mjesto) od 37 promatranih zemalja. Ove brojke uključuju poreze za zaštitu okoliša naplaćene prilikom prodaje goriva. Najmanje sedam država članica EU-a naplaćuje porez na ugljik, energiju ili drugi porez za zaštitu okoliša uključen u ukupnu trošarinu.

U usporedbi sa SAD-om, europski nameti znatno su viši. Minimalna trošarina EU-a na benzin (1,60 dolara po galonu) veća je od najvišeg poreza na gorivo u SAD-u, a on u Kaliforniji iznosi približno 1,255 dolara po galonu (kombinirajući savezne i državne poreze te uključujući opterećenje okoliša).

Više od polovice cijene goriva uzima država

Uz trošarinu, sve države članice EU-a naplaćuju porez na dodanu vrijednost (PDV) prilikom prodaje benzina i dizelskog goriva. Treba naglasiti to da se trošarine naplaćuju prije primjene PDV-a te ovi porezi zajedno stvaraju relativno veliko opterećenje za potrošače i europska gospodarstva.

U većini europskih zemalja trošarina i PDV čine najveći dio u strukturi maloprodajne cijene benzina. U Hrvatskoj je cijena goriva opterećena maksimalnom stopom PDV-a od 25 posto te ukupna davanja trenutno čine oko 55 posto prodajne cijene.

Porezi na benzin i dizel i dalje su istaknuta politička pitanja diljem Europe. Dok Unija provodi sveobuhvatne promjene za svoju zelenu tranziciju da bi do 2050. godine postala klimatski neutralna, porezi na gorivo vjerojatno će ostati ključni aspekt političkih rasprava.

Kretanje cijena sirove nafte i naftnih derivata nakon liberalizacije

Maksimalne cijene naftnih derivata u Hrvatskoj u protekle tri godine bile su ograničene odlukom Vlade te su se mijenjale svakih 14 dana. Međutim od srpnja 2025. Vlada je prestala regulirati najviše maloprodajne cijene benzina, dizela i plavog dizela. To znači da se cijene goriva u Hrvatskoj sada mogu mijenjati praktički na dnevnoj bazi jer ih naftne kompanije mogu slobodno formirati.

Posljednje cijene goriva odlukom Vlade formirane su 16. srpnja, kada je eurosuper koštao 1,41 euro, eurodizel 1,36 eura, a plavi dizel 0,76 eura. Maloprodajne cijene naftnih derivata na benzinskim pumpama u proteklih mjesec dana nisu se značajnije mijenjale. Cijena eurosupera kreće se od 1,43 do 1,45 eura, eurodizela od 1,34 do 1,36 eura, a plavog dizela od 0,73 do 0,75 eura.

U istom razdoblju cijena barela sirove nafte na londonskom tržištu pala je za 3,7 posto. Zasad je još prerano zaključiti da su trgovci podigli marže s obzirom na to da cijene naftnih derivata s vremenskim odmakom prate kretanje cijene sirove nafte. No ako u narednim danima ne dođe do pada cijena goriva, to će biti jasan znak da trgovci koriste priliku za povećanje zarade.