U prvih šest mjeseci ove godine cijene hotelskog smještaja u Hrvatskoj porasle su 4,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što prati trend mediteranske konkurencije u Europskoj uniji
No ključni troškovi u domaćem hotelijerstvu rastu znatno brže nego kod konkurencije – cijena rada skočila je 11,7 posto, dok je prosjek u mediteranskim članicama EU bio 4,2 posto, a cijene hrane su u Hrvatskoj rasle pet posto, gotovo dvostruko brže od europskog prosjeka od 2,6 posto. Pokazala je to komparativna analiza Hrvatske udruge turizma (HUT) temeljena na podacima Eurostata.
Četiri godine dvoznamenkastog rasta plaća
Trend ubrzanog rasta troškova u domaćem hotelijerstvu traje još od početka 2023. godine. Najizraženiji je rast troškova rada, koji već četiri godine zaredom bilježi dvoznamenkaste stope – 11,3 posto u 2022., 15 posto u 2023., 13,6 posto u 2024. te 11,7 posto u prvih šest mjeseci ove godine.
vezane vijesti
Usporedbe radi, u promatranim mediteranskim članicama EU nijedne godine rast plaća nije prelazio 7,5 posto. Kada je riječ o hrani, veći rast od Hrvatske imala je samo Slovenija (5,7 posto), dok je većina ostalih zemalja ostala ispod četiri posto, a Cipar je zabilježio i pad cijena hrane od 0,2 posto.
Cijene smještaja ne prate rast troškova
Unatoč pritiscima, domaći hoteli cijenama ne uspijevaju pratiti ovako snažan rast troškova. Nakon što su u 2024. cijene hotelskog smještaja u Hrvatskoj porasle svega 1,9 posto – dvostruko manje od prosjeka konkurencije od 4,5 posto – ove godine rast je iznosio 4,6 posto, tek neznatno više od prosjeka konkurentskih zemalja (3,9 posto).
U analizi HUT-a obuhvaćene su Francuska, Grčka, Cipar, Italija, Malta, Španjolska, Slovenija i Portugal.
Ostojić: ‘Padajuća profitabilnost smanjuje investicijski potencijal’
‘Cijene hotelskog smještaja u Hrvatskoj i prošle i ove godine rasle su manje od rasta ključnih troškova, a pritom troškovi u domaćem hotelijerstvu rastu brže nego u konkurentskim zemljama. To slabi poziciju naših hotelijera, smanjuje profitabilnost i investicijski potencijal te čini ulaganja u hotele u Hrvatskoj manje atraktivnima’, poručio je direktor HUT-a Veljko Ostojić.
Dodao je kako upravo hotelski sektor generira dulji turistički promet, veću prosječnu potrošnju gostiju, razvija destinacije i otvara cjelogodišnja radna mjesta, a pritom manje opterećuje lokalnu infrastrukturu.
‘Hrvatska, sa svega 9,5 posto hotelskog smještaja u ukupnim kapacitetima – što je najniži udio na Mediteranu – treba potaknuti značajno više investicija u hotele. Potražnja za takvim smještajem svake godine raste, a hoteli najviše kategorije (4 i 5 zvjezdica) u srcu sezone bilježe popunjenost iznad 90 posto, i to po najvišim cijenama’, naglasio je Ostojić.
