TRUMP radi opasne poteze

Što bi se dogodilo kad bi Amerika počela lažirati svoje ekonomske podatke?

18.08.2025 u 16:24

Bionic
Reading

Lagati vjerovnicima loša je ideja kad ste pojedinac, no još je pogubnija kad to čini država. Upravo na taj scenarij upozoravaju kritičari nakon što je američki predsjednik Donald Trump početkom kolovoza otpustio Eriku McEntarfer, čelnicu Biroa za statistiku rada (BLS), institucije koju su ekonomisti desetljećima smatrali globalnim uzorom za prikupljanje i objavu podataka

Trump je optužio McEntarfer, bez dokaza, da je 'manipulirala brojkama u političke svrhe' nakon što je izvještaj za srpanj pokazao oštro usporavanje rasta zaposlenosti te revizije naniže za prethodne mjesece.

'Predsjednik Trump vjeruje da poduzetnici, kućanstva i kreatori politika zaslužuju točne podatke, a on će vratiti povjerenje u BLS', poručila je glasnogovornica Bijele kuće Taylor Rogers.

Povijesna upozorenja: Grčka i Argentina

Strah od manipulacije nije bez temelja. Povijest poznaje primjere u kojima su države plaćale visoku cijenu za lažiranje brojki, navodi CNN.

Grčka je 2004. godine priznala da je krivotvorila podatke o deficitu i dugu da bi ušla u eurozonu. Posljedice su bile katastrofalne: tijekom financijske krize srušilo se povjerenje tržišta, kamate na obveznice su eksplodirale, a zemlja je završila u dužničkom ropstvu uz oštre mjere štednje. Slike prosvjeda i nereda na atenskim ulicama obišle su svijet.

Argentina je pak desetljećima objavljivala nevjerodostojne podatke o inflaciji. Još 2007. godine tadašnji predsjednik Néstor Kirchner smijenio je voditeljicu statističkog ureda jer je prikazivala realan rast cijena. Od tada pa nadalje službene argentinske brojke bile su predmet sprdnje i nepovjerenja – od građana do globalnih ulagača. Zemlja je ostala zarobljena u statusu kreditnog rejtinga junk, što je dramatično poskupjelo njezino zaduživanje.

'Predsjednik Trump napravio je vrlo negativan korak niz sklisku padinu', upozorio je Alan Blinder, bivši potpredsjednik američkih Federalnih rezervi. 'Sljedeća briga bit će vezana uz manipulaciju podacima.'

Zlatni standard pod pritiskom

Za razliku od Grčke i Argentine, američko gospodarstvo nije u krizi. Štoviše, u drugom tromjesečju raslo je po godišnjoj stopi od tri posto, a s više od 30 bilijuna dolara BDP-a ostaje najveća i najutjecajnija ekonomija svijeta.

'I kad bi podaci bili dovedeni u pitanje, snaga i veličina američkog gospodarstva čine ga neusporedivim', ističe Robert Shapiro, bivši dužnosnik u administraciji Billa Clintona.

No stručnjaci upozoravaju da je ugled što se tiče istinitosti podataka jednako važan kao i snaga ekonomije. 'Nema zamjene za vjerodostojne vladine podatke', naglašava Michael Heydt, vodeći analitičar u agenciji Morningstar DBRS. 'BLS je institucija svjetske klase, a SAD je dugo vremena bio zlatni standard za statistiku.'

Strukturni problemi i rezovi

Velike revizije podataka o zapošljavanju u posljednje dvije godine dodatno su izazvale sumnje. Samo prošlog kolovoza preliminarna revizija pokazala je da je američko gospodarstvo stvorilo 818 tisuća radnih mjesta manje nego što se u početku tvrdilo.

Ipak, ekonomisti napominju da problem nije politički pritisak, već metodološke poteškoće. Velike kompanije brzo šalju podatke, a manja poduzeća kasne, što dovodi do naknadnih korekcija. Uz to, proračunski rezovi natjerali su BLS da smanji opseg prikupljanja podataka, što smanjuje njihovu preciznost.

'Više ekonomista i istraživačkih timova godinama upozorava na strukturne manjkavosti podataka – mnogo prije Trumpove intervencije', kaže Kathryn Rooney Vera, glavna ekonomistica u financijskoj kući StoneX.

Povjerenje pod povećalom

Bivši Trumpov povjerenik u BLS-u, William Beach, odbacuje svaku mogućnost da je McEntarfer mogla utjecati na brojke: 'Nema šanse da se podaci namještaju. Kad brojke dođu do povjerenika, već su zaključane u sustavu. Nema nikakvog ručnog uplitanja.'

Ipak, činjenica da je Bijela kuća posegnula za smjenom nakon jednog izvještaja izaziva zabrinutost. 'Kad ulagači i tržišta posumnjaju da podaci nisu vjerodostojni, cijena koju plaćaju građani može biti ogromna – od skupljeg zaduživanja do rezova u javnim uslugama', upozorava Blinder.

Za sada američka ekonomija ostaje snažna, a statističke institucije poput BLS-a, Biroa za ekonomske analize i Popisnog ureda i dalje su pod kontrolom stručnjaka i znanstvenika. No svako potkopavanje njihova kredibiliteta može imati globalne posljedice.

Kako je to sažeo Shapiro: 'Najveća smo ekonomija i najveće financijsko središte na svijetu. Upravo zato ne smijemo dopustiti ni najmanju sjenu sumnje u naše podatke.'