Premda je koronakriza uzdrmala bankarsko tržište, nije došlo do značajnijih poremećaja u poslovanju financijskih institucija. Banke su se prilagodile otežanim uvjetima poslovanja, a stabilnost sustava osnažena je ekspanzivnom monetarnom politikom i Vladinim potporama privatnom sektoru.

Uz postojan rast depozita, kamatne stope ostale su stabilne ili su blago smanjene. Koronakriza nije zaustavila ni kreditni rast, pri čemu se u sektoru stanovništva trag krize primijetio u promjeni strukture kredita. Nenamjenski gotovinski krediti smanjeni su nakon nekoliko godina snažnog rasta, ali je zato ubrzan rast stambenih kredita.

Zahvaljujući monetarnoj ekspanziji i Vladinim subvencijama ukupni depoziti lani su porasli za 9,1 posto (na 329,4 milijarde kuna). Pritom su depoziti poduzeća bili na razini od 83,5 milijardi kuna i porasli su za 16,6 posto, a depoziti kućanstava dosegnuli su 224,5 milijardi kuna, uz rast od 5,7 posto.

Povoljne trendove u štednji bolje su iskoristile velike banke, privukavši najveći dio novih depozita. Među deset najvećih banaka po rastu imovine izdvojila se Erste banka, čija je bilanca ojačala za 9,3 milijarde kuna ili 14,5 posto. Natprosječan rast imovine bilježe i PBZ (9,7 posto), Raiffeisen banka (9,1 posto) te Podravska banka (8,9 posto). Nešto sporije rasle su Hrvatska poštanska banka (6,8 posto), Zagrebačka banka (5,9 posto) i Istarska kreditna banka (5,3 posto). Blag rast (+2,5 posto) aktive ostvarila je OTP banka, Sberbank je stagnirao, a Addiko banka je jedina u top 10 zabilježila smanjenje imovine.

Od manjih banaka najbrže je rastao KentBank (+17,2 posto) dok je najveći pad imovine (-8,5 posto) zabilježila Imex banka.

Unatoč stabilnom rastu depozita, koronakriza je dovela do značajnog pogoršanja poslovnih rezultata. Dobit banaka više je nego prepolovljena u odnosu na 2019., ponajviše zbog pada operativnih prihoda i rasta ispravaka vrijednosti financijske imovine. Na slabiji rezultat utjecalo je i usporavanje rasta kredita, osobito u sektoru stanovništva.

Ukupni neto prihodi iz poslovanja smanjeni su za 9,9 posto u odnosu na 2019. godinu, pri čemu je neto kamatni prihod smanjen za 5,7 posto, a neto prihodi od naknada i provizija za 10,5 posto.

Neto rezultat prije rezerviranja smanjen je za gotovo 19 posto, a kada se uzmu u obzir ispravci vrijednosti financijske imovine i rezerviranja za potencijalno nenaplative kredite, dobit banaka potonula je više od 50 posto.

Smanjenjem dobiti smanjili su se i pokazatelji profitabilnosti te je prinos na imovinu (ROA) umanjen s 1,4 na 0,6 posto, a prinos na kapital (ROE) s 9,8 na 4,4 posto.

Od vodećih banaka najveću dobit prije poreza iskazale su Privredna banka i Zagrebačka banka, s time da je PBZ-ovih 817 milijuna kuna dobiti bilo 56,5 posto manje nego godinu ranije dok je rezultat drugoplasirane Zabe potonuo 53 posto.

Koronakriza je najteže pogodila Raiffeisen banku, čija se dobit strmoglavila 70 posto (na 131,8 milijuna kuna). S druge strane, krizu je najbolje podnijela Karlovačka banka, kojoj je dobit uzletjela 41,2 posto, čime se ta banka probila na deveto mjesto na listi najboljih banaka. Od velikih banaka rast dobiti zabilježila je samo Hrvatska poštanska banka. Banci u većinskom vlasništvu države dobit je porasla 32,6 posto, dosegnuvši 190,6 milijuna kuna.

Od velikih banaka nijedna nije ostvarila gubitak, a na razini cijelog sektora povećan je broj gubitaša. Za razliku od 2019., kada je s gubitkom poslovala samo Croatia banka, lani su minus zabilježile četiri banke (Raiffeisen stambena štedionica, Samoborska banka, J&T banka i Sberbank). Pritom je najveći gubitaš bio Sberbank te je, nakon uspješne 2019. (86,9 milijuna kuna dobiti), prošlu godinu zaključio s 34,1 milijun kuna gubitka.