Sva su se ova poskupljenja počela prelijevati i na cijene hrane i ostalih osnovnih proizvoda u trgovinama. I dok svi pričaju o finalnoj cijeni proizvoda, valja povesti računa i o poskupljenju same proizvodnje.

Posljednji podaci DZS-a o kretanju proizvođačkih cijena za prosinac zaokružili su statistiku za 2021. godinu. Nakon pada za 2% u 2020. godini, prosječna godišnja stopa rasta proizvođačkih cijena na domaćem tržištu u 2021. iznosila je 9,7%, predvođena prije svega rastom cijena energije (+30,1%). Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda (ukupno) u 2021. su u prosjeku bile više za 8,1%.

Jedna od industrija koja je posebno pogođena porastom cijena svih sirovina je svakako prehrambena, a ona ujedno pripada i nisko profitabilnim granama gospodarstva zbog čega je spomenuti porast cijena posebno relevantan faktor.

Provjerili smo kakvo je stanje na hrvatskom tržištu i među nekim od naših najvećih kompanija iz tog sektora. Kompanije su uglavnom suzdržane od komentara obzirom da su u tijeku pregovori između proizvođača i kupaca, ali iz razgovora s dobro upućenim izvorima može se doznati kako će u ovom trenutku veći dio pritiska porasta cijena preuzeti upravo sami proizvođači na sebe.

Takva informacija se može čuti i iz Vindije, gdje ističu kako su sustavno pristupili procesima koji će osigurati minimalno korigiranje cijena samih proizvoda. Obzirom da su upravo u tijeku pregovori s kupcima, kompanije su vrlo jasne istaknule kako očekuju da će teret ovako drastičnih poskupljenja biti raspoređen na sve u lancu, kako bi se time osiguralo da najmanje tereta podnose upravo krajnji potrošači.

Poskupljenje energenata izrazito je važna komponenta svim dionicima na tržištu, a poglavito u prehrambenoj industriji kao najvažnijoj industriji RH. Iako Hrvatska ne može utjecati na previranja na globalnom tržištu zasigurno može doprinijeti stabilizaciji na domaćem.

Svi se nadaju da će Vlada donijeti kompenzacijske mjere i pomoći barem subvencioniranjem goriva za kamione i prijevoz gdje su trošarine velike i gdje postoji dosta manevarskog prostora.

Struja, plin i gorivo su najvažniji energenti i tu bi trebalo uvesti neku vrstu kompenzacijskih mjera jer druge države, pa i naše susjedne poput Slovenije, snažno pomažu svojim industrijama.

Intervencije i subvencije države u ovim izazovnim vremenima ključne su u sprječavanju daljnjeg rasta cijena na tržištu. Mjere trebaju biti interventne, ali ujedno i trajne.

Država je pomogla oko poticaja za radna mjesta tijekom zatvaranja dijela gospodarstva u o prethodne dvije godine. Sada je također vrijeme da se napravi slično, ali kroz ravnotežu cijene energenata na tržištu.

Proizvođači poručuju: država mora razgovarati s distributerima za iduća dva mjeseca koja su ključna za sve na tržištu jer se očekuje pad cijena energenata nakon travnja.

U godini pred nama inflacijski pritisci i dalje će biti uvjetovani ograničenjima na strani ponude, tj. pritiscima na cijene energije i hrane i poremećajima u opskrbnom lancu, pri čemu pritisci na strani potražnje ostaju uglavnom uravnoteženi. Svi vjeruju kako su pritisci na rast (proizvođačkih) cijena uglavnom prolaznog karaktera.