Dok se ukupna inflacija postupno normalizirala i trenutačno se nalazi na srednjoročnom cilju ESB-a od dva posto, inflacija cijena hrane ostaje povišena.

U nastavku donosimo razloge i posljedice koje ESB ističe u svojoj analizi.

Inflacija je u eurozoni znatno pala, s vrhunca od 10,6 posto u listopadu 2022. godine na nedavnih dva posto. U međuvremenu, plaće su porasle i nadoknadile dobar dio ranijih gubitaka realnog dohotka. Na prvi pogled situacija izgleda bolje, no mnoga kućanstva to i dalje ne osjećaju.

Najčešće u trgovinama mnogi se osjećaju siromašnije nego prije inflacijskog vala nastalog nakon pandemije. Svaka treća osoba brine se hoće li si moći priuštiti hranu koju želi kupiti. I to nije samo dojam: cijene hrane i dalje su tvrdoglavo visoke, oko trećinu iznad pretpandemijskih razina.

No svi moramo jesti. A nažalost, cijene hrane posebno pogađaju kućanstva s nižim prihodima, jer svakodnevni troškovi za obrok čine znatan dio njihovih primanja.

Inflacija hrane u širem kontekstu

Cilj ESB-a – stabilnost cijena – definiran je pomoću harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP) te pokazuje koliko prosječno kućanstvo plaća za tipičnu košaricu proizvoda i usluga: od kruha i maslaca do prijevoza i odmora. Sve se stavke svrstavaju u četiri glavne kategorije, a to su energija, usluge, roba široke potrošnje i hrana.

Hrana u prosjeku čini oko 20 posto košarice – više nego dvostruko u odnosu na energiju. Inflacija se računa usporedbom cijena u određenom trenutku s onima iz istog razdoblja prethodne godine.

Iako je inflacija što se tiče cijena hrane počela rasti nešto kasnije od ukupne inflacije nakon pandemije, ubrzo je nadmašila sve ostale kategorije, dosegnuvši vrhunac od preko 15 posto. Trebalo joj je i dulje da se vrati na normalne razine.

Najnoviji podaci iz kolovoza 2025. pokazuju da je inflacija cijena hrane i dalje najviša među svim komponentama HICP-a te trenutačno iznosi 3,2 posto.

Središnje banke poput ESB-a obično prate ukupne promjene cijena, a manje se usredotočuju na pojedine komponente. No trenutačno su tri razloga zbog kojih je hrana u posebnom fokusu:

• jaz između cijena hrane i ukupnih cijena veći je i dugotrajniji nego prije
• hrana utječe na sve i snažno oblikuje inflacijska očekivanja
• porast cijena hrane najteže pogađa kućanstva s nižim prihodima.

Od uvođenja eura 1999., cijene hrane uglavnom su rasle nešto brže od ostalih cijena. No jaz koji se otvorio od 2022. godine iznimno je velik i dugotrajan.

U Hrvatskoj rast od 47 posto

Cijene hrane nisu rasle jednako; one se razlikuju po kategorijama proizvoda i među zemljama. Meso, odnosno govedina, perad i svinjetina, danas je više od 30 posto skuplje nego krajem 2019. Cijene mlijeka porasle su oko 40 posto, a maslaca čak 50 posto u odnosu na razine prije pandemije. Još snažniji rast bilježe kava, maslinovo ulje, kakao i čokolada.

Među zemljama eurozone rast cijena hrane od kraja 2019. godine kreće se od 20 posto na Cipru do čak 57 posto u Estoniji, a u Hrvatskoj je zabilježen rast od 47 posto.

Ruska agresija na Ukrajinu uzrokovala je nagli skok cijena energije (osobito plina) i gnojiva, što je između 2021. i 2023. godine dodatno podiglo cijene hrane, osobito u baltičkim državama. U posljednje vrijeme važnu ulogu imaju rast troškova rada i poskupljenje globalnih prehrambenih sirovina, što je dijelom povezano s klimatskim promjenama.

Razlike među zemljama proizlaze iz različite izloženosti šokovima zbog povećanja cijena sirovina te kretanja troškova rada i energije. Zbog toga ne čudi to da je hrana, uz energiju, bila glavni pokretač velikih razlika u stopama inflacije u Europskoj uniji nakon pandemije.

Kratkoročni i dugoročni faktori koji utječu na inflaciju

Na inflaciju cijena hrane utječu i kratkoročni i dugoročni čimbenici – i globalni i domaći. Na svjetskoj razini, rast prihoda, osobito u zemljama u razvoju, povećao je potražnju za poljoprivrednim proizvodima i podigao cijene. Na domaćem planu, produktivnost u poljoprivredi u pravilu raste sporije nego u drugim sektorima.

Klimatske promjene postaju još jedan ključni faktor jer su ekstremni vremenski uvjeti poput suša i poplava sve češći i ozbiljno narušavaju opskrbne lance. Primjerice, dugotrajne suše u južnoj Španjolskoj 2022. i 2023. godine uzrokovale su skok cijena maslinovog ulja, a cijene kave i kakaa porasle su nakon loših vremenskih uvjeta u izvoznicama poput Gane i Obale Bjelokosti.