Europski proizvođači alkoholnih pića trebali bi sami osmisliti i uvesti modele označavanja kalorijske vrijednosti i sastava svojih proizvoda. U slučaju da se ta industrija ogluši na poziv Europske komisije u sklopu borbe protiv zloupotrebe alkohola, poduzet će se mjere u svrhu donošenja zakonskih propisa
Regulativa EU-a o informiranju potrošača o hrani trenutno izuzima alkoholna pića od obveze deklariranja sastava i kalorija. To dovodi do bizarnih situacija u kojima sok mora nositi oznaku kalorijske vrijednosti, a ako je pomiješan i pakiran s alkoholom - ne mora.
'Pozorno ćemo pratiti hoće li proizvođači alkoholnih pića surađivati s Komisijom. Ako ta suradnja bude nezadovoljavajuća, mogu računati na to da će Europski parlament upotrijebiti sva sredstva da pritisne Komisiju na izmjene zakona. Konačno, potrošači imaju pravo znati što sadržava piće koje piju', upozorava hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan.
Prema studiji provedenoj 2014., europski potrošači imaju ograničeno znanje o hranjivoj vrijednosti i sastojcima alkoholnih pića. Rezultati pokazuju nedostatak znanja o sadržaju ugljikohidrata i masti te kalorijskoj vrijednosti različitih vrsta alkoholnih pića. Više od tri četvrtine ispitanika kazalo je da žele da im se o sastojcima i hranjivoj vrijednosti alkoholnih pića daju iste informacije koje im se trenutačno daju o drugoj hrani i pićima.
'Postoji trend samoregulacije u europskoj alkoholnoj industriji, pogotovo u pivskom sektoru. Na pivima velikih hrvatskih proizvođača već neko vrijeme možete pronaći male oznake upozorenja za vozače i trudnice. S druge strane sektori vina i žestokih pića više se opiru uvođenju kako kalorija tako i drugih oznaka. Njihova udruženja predlažu da te informacije budu dostupne na internetu ili preko QR koda, što smatram nedostatnim i neučinkovitim', ističe ova europarlamentarka.
Prema podacima Europskog istraživanja konzumacije alkohola i opasnih droga (ESPAD) među školskom djecom, hrvatski učenici su na petom mjestu u Europi po alkoholiziranju. Čak 82 posto maloljetnika u dobi od 13 i 14 godina konzumiralo je alkohol, a svaki treći sudjelovao je u ekscesivnom opijanju.
'Hrvatska je nažalost u europskom vrhu što se tiče zloupotrebe alkohola među mladima. Zato podržavam potez Komisije jer već dugo zagovaram snažnije mjere za suzbijanje zloupotrebe alkohola, pogotovo među mladima. Maloljetnici, osobito djevojke, posebno su osjetljivi na fizički izgled, no većinom ne znaju da alkoholna pića sadržavaju mnogo kalorija. Smatra se da bi navođenje energetske vrijednosti pomoglo odvraćanju mladih od alkoholiziranja', kazala je Borzan tijekom rasprave u Odboru za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta.
