Inflacija je porasla a profesorica na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, Vedrana Pribičević, u razgovoru s Hanan Nanić na N1 je navela da su sidrene cijene koje su izazvale paniku među poduzetnicima trebale potrošačima trebao olakšati praćenje promjena cijena.

'Jednostavno se moraju isticati na svim proizvodima na isti dan koji je administrativno određen. To je jedan od načina da ljudima pomognete pratiti promjene cijena, odnosno da potrošačima olakšate prepoznavanje proizvoda koji su poskupjeli. Naš glavni srednjoročni cilj trebala bi biti vrlo agresivna dekarbonizacija, elektrifikacija, razvoj nuklearne energije i prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore kako bismo bili manje osjetljivi na geopolitičke potrese koji povećavaju cijenu nafte', navela je Pribičević kako bi Hrvatska mogla smanjiti inflaciju manjom ovisnosti o fosilnim gorivima.

Jedno od pitanja se ticala i vremena za povratak u normalu jednom kad se i ako geopolitički poremećaji poput rata u Iranu smire.

'Problem je u tome što se nećemo odmah vratiti u normalu jer se sve te stvari događaju s određenom odgodom. Kada biste danas odblokirali Hormuški tjesnac, trebalo bi proći neko vrijeme da se pritisak na inflaciju smanji. Svi koji su ugovarali poslove uzimali su u obzir očekivanje da će cijene rasti. Ti se ugovori sada izvršavaju i tek kada dođu novi ugovori, pregovarat će se o novim cijenama', navela je.

Sve će manje biti europskog novca

S druge strane, upozorila je da Hrvatska mora početi proizvoditi vlastite inovacije, a oslanjanje na europski novac za rast, više ne dolazi u obzir.

'Kako se približavamo prosjeku BDP-a po stanovniku Europske unije. Tog će novca biti sve manje i manje. Dobro je da ga imamo, ali turizam ne bi trebao biti glavni motor rasta', zaključila je Pribičević.