Industrijska proizvodnja u eurozoni donekle se stabilizirala u rujnu, nakon tri mjeseca pada, uz dobre rezultate u sektoru trajnih potrošačkih dobara, pokazali su u ponedjeljak preliminarni izračuni europskog statističkog ureda.
Industrijska proizvodnja u eurozoni uvećana je u rujnu za 0,2 posto u odnosu na kolovoz kada je bila pala za 0,5 posto, izračunali su statističari na temelju sezonski prilagođenih podataka. U srpnju smanjena je za 0,3 posto, a u lipnju za 0,2 posto.
Na razini Europske unije proizvodnja je porasla za 0,5 posto, nakon pada za 0,3 posto na kraju ljeta. Najviše je u oba područja porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1,3 posto u eurozoni i za 1,2 posto u EU, nakon marginalnog pada u kolovozu. Slijedi segment intermedijarnih proizvoda, s rastom za 0,7 odnosno 0,8 posto u odnosu na kolovoz.
Uteg proizvodnji u eurozoni i Uniji u cjelini bio je sektor energije, s padom proizvodnje za 1,7 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 1,1 posto na razini Unije. U kolovozu bila se zadržala, više-manje, na razini iz prethodnog mjeseca.
Danska na čelu
Najviše je u rujnu na mjesečnoj razini, među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao, porasla industrijska proizvodnja u Danskoj, za 3,7 posto. Slijedi Poljska, gdje je uvećana za 2,9 posto, a blizu su i Češka i Slovačka, gdje je uvećana za po 2,7 posto.
U Hrvatskoj je proizvodnja u rujnu porasla za 2,3 posto u odnosu na kolovoz, kada je smanjena za 0,4 posto. Isti postotni rast proizvodnje zabilježila je u rujnu i Malta, a blizu je i Portugal s rastom od 2,4 posto, pokazuju tablice statističkog ureda.
Najveći pad proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je Irska, za 5,5 posto. Slijedi Luksemburg gdje je smanjena za 3,8 posto. Eurostat nije raspolagao podacima za Belgiju.
Oštriji pad
Godišnja usporedba pokazuje pak da je industrijska proizvodnja u eurozoni u rujnu smanjena za 1,5 posto. U kolovozu bila je pala za 1,1 posto. Na razini EU-a proizvodnja je pak u rujnu smanjena za 0,8 posto, nakon gotovo stagnacije na kraju ljeta, prema revidiranom podatku.
Pad je u rujnu na godišnjoj razini zabilježen samo u segmentu netrajnih potrošačkih dobara, za 7,5 posto u eurozoni i za 6,1 posto u EU. Daleko je pak najviše porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1,6 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 1,5 posto na razini cijele Unije.
Proizvodnja energije uvećana je u eurozoni za 0,7 posto u odnosu na prošlogodišnji rujan, a u EU za 0,8 posto. U kolovozu bila je poskočila za 3,4 posto u zoni primjene zajedničke valute i za 2,9 posto na razini Unije.
Hrvatska uz Maltu i Litvu
Daleko najveći pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini zabilježen je u rujnu, prema Eurostatu dostupnim podacima, u Irskoj, od 19,1 posto.
Slijedi s povećim odmakom Bugarska gdje je smanjena za 8,9 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja porasla u rujnu na godišnjoj razini za 7,0 posto. U kolovozu bila je veća za 5,2 posto. Najbliže Hrvatskoj bile su u rujnu Malta i Litva s rastom proizvodnje za po 7,1 posto. Veći rast imale su još samo Nizozemska i Mađarska, gdje je proizvodnja uvećana za 8,8 odnosno za 8,2 posto.