Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale oko 3 posto, izgubivši sve dobitke od prethodnog tjedna, pa se tako i dalje kreću u vrlo uskom rasponu
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 2,9 posto, na 62,56 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3,4 posto, na 58,06 dolara.
Tako su cijene izgubile sve dobitke od prethodnog tjedna, kada su porasle oko 1 posto, i skliznule na najniže razine u mjesec dana. Tijekom tjedna cijene nisu znatnije oscilirale jer nema većih promjena u procjenama o ponudi i potražnji.
Najveća svjetska gospodarstva sporo rastu, pa sporo raste i potražnja. S druge strane, najveći svjetski proizvođači nafte postupno povećavaju proizvodnju, pa se procjenjuje da će još neko vrijeme ponuda biti veća od potražnje.
U petak je cijene nafte pritisnula vijest o mirovnom planu za završetak rata između Rusije i Ukrajine. Washington je pripremio mirovni plan od 28 točaka, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij poručio da je spreman na suradnju s američkim posrednicima.
Sklapanje mirovnog sporazuma moglo bi s vremenom dovesti do normalizacije opskrbe ruskom naftom. Nedavno je, naime, Washington ruskim naftnim divovima Rosneftu i Lukoilu izrekao sankcije kako bi ograničio ruske proračunske kapacitete za financiranje rata u Ukrajini.
vezane vijesti
Azijske burze nadoknađuju prošlotjedne gubitke
Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica porasle, nakon prošlotjednog oštrog pada, a podršku tržištima pruža nada da bi američka središnja banka ipak mogla još jednom ove godine smanjiti kamate.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu oko 0,5 posto, nakon što je prošloga tjedna potonuo oko 3 posto.
Jutros su cijene dionica u Indiji, Južnoj Koreji, Šangaju, Australiji i Hong Kongu porasle između 0,1 i 2,1 posto. U Japanu se, pak, zbog praznika ne radi.
Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje korekciji cijena dionica tehnoloških kompanija nakon prošlotjednog oštrog pada.
No, ostaje za vidjeti hoće li se nastaviti oporavak tog sektora u kojemu posljednjih tjedana cijene dionica znatno osciliraju.
Tehnološki je sektor dugo vrijeme snažno rastao, zahvaljujući euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije, no posljednjih tjedana ulagače zabrinjavaju visoke cijene tehnoloških dionica i golema ulaganja u tom sektoru.
Podršku tržištima pruža nada u još jedno smanjenje kamata američke središnje banke ove godine, nakon što ih je smanjila za po 0,25 postotnih bodova u rujnu i listopadu.
U petak je John Williams, predsjednik ogranka Feda u New Yorku, kazao da bi središnja banka mogla dodatno smanjiti kamate jer, po njegovu mišljenju, slabost tržišta rada trenutno predstavlja veći rizik od povišene inflacije.
No, neki drugi čelnici Feda poručuju da bi se moglo pričekati s daljnjim smanjenjem kamata dok se ne vidi kako se kreće inflacija i kako su dva dosadašnja smanjenja kamata utjecala na gospodarstvo.
Podršku tržištima pruža i rast američkih terminskih indeksa, što najavljuje rast cijena dionica u ponedjeljak na Wall Streetu, nakon što su prošloga tjedna oštro pale.
Trenutno su terminski Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq indeks u plusu između 0,3 i 0,75 posto.
Dolar blago oslabio
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala, nakon prošlotjednog rasta od 0,9 posto.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 100,15 bodova, dok je u petak navečer iznosio 100,19 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao 0,10 posto, na 156,55 jena.
No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1525 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,1515 dolara.
