Prema podacima Porezne uprave, u prvih devet mjeseci ove godine zabilježeno je 13 posto manje transakcija nego lani. Najveći pad prodaje bilježi Splitsko-dalmatinska županija s čak 30 posto, a slijede Krapinsko-zagorska i Dubrovačko-neretvanska. U suprotnom smjeru ide Varaždinska županija, u kojoj je prodaja skočila za 38 posto, prenosi HRT.

Splitsko tržište gotovo da je zakočeno. Novogradnja uz more dostiže od šest do deset tisuća eura po kvadratu, a ni starogradnja nije mnogo povoljnija. „Kupci više nisu spremni platiti cijene koje vlasnici traže. Potražnje ima, ali realizacija nema. Teško je naći nešto ispod pet tisuća eura, a ovisi i o lokaciji”, kaže Marin Biliškov, agent za prodaju nekretnina u Splitu.

Sličan se trend vidi i u Zagrebu. Iako se nova gradnja brzo rasproda, promet u metropoli u prvih devet mjeseci pao je za 20 posto - prodano je oko 12 tisuća nekretnina. „Manje kupuju stranci, promijenila se i kreditna politika banaka, a cijene su i dalje visoke”, objašnjava Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK.

Čeka se korekcija cijena

Unatoč rastu plaća i percepciji nekretnina kao sigurnog ulaganja, transakcije su sve rjeđe. Ljudi čekaju korekciju cijena, no Vujović smatra da je nema na vidiku: „Nema govora o padu cijena. Očekujemo tek zaustavljanje rasta polovnih nekretnina koje i dalje prolaze jer novih, kvalitetnih stanova jednostavno nema.”

Kako bi se ublažio manjak stanova, u priču ulazi APN s programom priuštivog najma. „Što je više nekretnina na tržištu, to su manje šanse da cijene budu previsoke. Imamo oko 600 tisuća praznih i 320 tisuća nekorištenih stanova koje je nužno aktivirati”, poručuje Jelena Bokun iz APN-a.

No, program najma može biti tek privremeno rješenje, dok mnogi i dalje sanjaju o vlastitom domu koji im postaje sve nedostižniji.

Ranilović: Rekordan pad prometa i prevelike cijene

„Kontinuirani pad traje već tri godine, a ove je najveći”, ističe Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK. Usporedba prvih šest mjeseci ove i prošle godine pokazuje pad prometa od 15 posto, odnosno 13 posto kad se gleda samo stambeni sektor. „Godišnje se proda oko 28 tisuća stanova, dok ih više od 80 tisuća ostaje neprodano. To jasno govori da su cijene previsoke za veći dio ponude”, kaže Ranilović.

Ranilović upozorava na sve izraženiju društvenu podjelu, koja se vidi i kroz nekretnine: „Postoje ljudi koji stanovanje jednostavno ne mogu priuštiti, osobito mladi, a s druge strane oni koji si mogu priuštiti držati prazne stanove.”

„Novogradnja je bila generator rasta cijena, ali jasno je da se problem stanovanja ne može rješavati isključivo kroz tržište”, naglašava.

Treba povećati ponudu

Nacionalni plan priuštivog stanovanja pokušava povećati ponudu i smanjiti pritisak na kupnju. Ranilović vjeruje da će dio vlasnika pristati uključiti svoje prazne stanove u program: „Ako se aktivira barem tri do četiri posto tih nekretnina, to je već pomak. Vidimo i da se sve više prijavljuju ugovori o najmu, što donosi veću sigurnost najmoprimcima.”

Iako inflacija i dalje potiče kupnju stanova kao načina čuvanja vrijednosti, Ranilović zaključuje: „Ljudi i dalje vide nekretninu kao najbolju investiciju, čak i kad ona ne donosi povrat – bitno je da zadrži vrijednost novca.”