Dio građana iznenađen je značajnim porastom računa za električnu energiju. Provjerili smo što se konkretno promijenilo u obračunu te na primjerima izračunali cijene struje prije i poslije poskupljenja
Na rast cijena električne energije za kućanstva prvenstveno je utjecala promjena tarifnih stavki. Naime, od 1. siječnja 2026. na snazi su nove tarife za prijenos i distribuciju električne energije, što je dovelo do rasta cijena za sve potrošače.
Istodobno, dio potrošača zahvatilo je dodatno poskupljenje zbog prelaska u višu kategoriju potrošnje. Riječ je o kućanstvima koja su u obračunskom razdoblju od šest mjeseci (od 1. listopada 2025. do 31. ožujka 2026.) potrošila više od 3000 kWh električne energije.
vezane vijesti
Što se konkretno promijenilo u obračunu?
Kada je riječ o novim tarifnim stavkama za prijenos i distribuciju (mrežarina), prosječna ukupna cijena električne energije porasla je s 0,168 eura/kWh na 0,176 eura/kWh.
Za kućanstva koja su potrošila više od 3000 kWh u šest mjeseci primjenjuje se 35 posto viša cijena, ali ne na ukupnu potrošnju, nego samo na dio iznad tog praga. U praksi to znači otprilike 25 posto višu cijenu po kWh za taj višak jer se ne povećavaju sve stavke u računu.
Kako bismo dobili jasniju sliku utjecaja poskupljenja, napravili smo okvirni izračun potrošnje električne energije prije i poslije promjena na primjeru triju kućanstava s nepromijenjenom potrošnjom te jednog kućanstva kojemu je potrošnja porasla iznad praga od 3000 kWh. Izračun je napravljen uz pretpostavku jedinstvene tarife.
Umjeren rast cijena za kućanstva s istom potrošnjom
Za kućanstva kojima se potrošnja nije mijenjala izračun pokazuje umjeren rast cijena od oko 4,7 posto. U nominalnom iznosu kućanstvu s potrošnjom od 2000 KWh račun za cijelo obračunsko razdoblje je porastao za 16 eura što na mjesečnoj razini iznosi 2,67 eura.
Kućanstvo s potrošnjom od 3500 kWh za šestomjesečno razdoblje mora platiti 29 eura više, odnosno 4,83 eura mjesečno.
Kućanstvu koje troši 5000 kWh račun za obračunsko razdoblje povećan je za 44 eura, odnosno 7,33 eura mjesečno.
Kućanstvo kojemu je potrošnja porasla iznad praga od 3000 kWh (s 3000 na 4000 kWh) suočilo se s osjetno većim rastom cijene (48,4 posto) zbog kombinacije više mrežarine, veće potrošnje i primjene skuplje tarife na višak. Ukupno poskupljenje iznosi 244 eura (40,67 eura mjesečno). Od toga se 200 eura odnosi na rast mrežarine i veću potrošnju, a dodatnih 44 eura na višu tarifu.
To objašnjava zašto mnogi građani primjećuju nagli skok računa čim prijeđu prag, čak i ako povećanje potrošnje nije veliko.
Ključne stavke u potrošnji struje
Uređaj snage dva kilovata koji radi jedan sat potroši dva kWh. To znači da električna grijalica ili bojler snage dva kW, ako rade pet sati dnevno, potroše oko 10 kWh dnevno, odnosno oko 300 kWh mjesečno. U zimskim mjesecima takav režim može brzo iscrpiti velik dio kućnog limita.
HEP ističe da su grijanje prostora i priprema tople vode među glavnim stavkama potrošnje. Također, na trošak korištenja klima-uređaja i drugih rashladnih uređaja značajno utječu postavke temperature, održavanje i izolacija prostora.
Za orijentaciju, kućanstvo bez električnog grijanja teže će dosegnuti 3000 kWh u šest mjeseci od kućanstva koje se grije na struju ili intenzivno koristi električni bojler. Osnovni uređaji poput LED rasvjete, televizora, hladnjaka i perilice imaju znatno manji utjecaj na ukupnu potrošnju u odnosu na grijalice, radijatore, podno grijanje ili dugotrajno grijanje klimom.
