Hrvatska narodna banka priprema postrožavanje uvjeta za kreditiranje građana. Dok se, kao najizglednija opcija, spominju krediti s promjenjivom kamatnom stopom, iz središnje banke upozoravaju da su nastavili rasti i krediti poduzećima, ponajviše onima u ciklički osjetljivim djelatnostima poput građevinarstva, trgovine i turizma.

U svojoj Makroprudencijalnoj dijagnostici dodaju da je snažan skok u svibnju uzrokovao mali broj kredita velikim poduzećima, mahom za financiranje građevinskih projekata. Poticaj tomu su sve više cijene nekretnina, zbog čega iz HNB-a upozoravaju da "takvi krediti ostaju osjetljivi na eventualne promjene potražnje i cijena stambenih nekretnina".

Pritom se nekretnine u bilancama banaka pojavljuju kao predmet kreditiranja, ali i kao kolaterala za ostale kredite.

Uz to, zabilježen je i povećani broj kredita za obrtna sredstva ili kratkoročnu likvidnost u ugostiteljstvu i trgovini, djelatnostima koje su godinama generatori inflacije. Stoga ne čudi da je HNB praktički ponovio svoje upozorenje da je bankarski sektor previše izložen cikličkim i sezonskim djelatnostima te da previše kreditira nekretnine.

Drastični utjecaj na bilance

Na prvi pogled to je i logično, jer je građevinski sektor uvijek bio izdašan s povratima. No, cijene nekretnina su dosegnule najvišu razinu, a prodaja je stala, mahom zbog smanjenog interesa stranaca i kreditno nesposobnog domaćeg stanovništva, piše Novi list.

U takvim uvjetima svaki pomak u cijenama nekretnina drastično se može odraziti na bilance banaka i poduzeća. Tko se zadužio za izgradnju apartmana ili opremanje restorana, praktički je opterećen ratom kredita, jer ako turistička sezona ne pokrije to ulaganje, može doći do urušavanja financijske konstrukcije, što znači probleme s otplatom, a posljedično i prisilnu naplatu pa čak i ovrhu.

Inače, na građevinski sektor otpada oko 11 posto portfelja banaka, no više od 50 posto toga su plasmani poduzećima, što znači da je praktički svaki drugi euro povrata uvjetovan cijenama nekretnina. Stambeni krediti osigurani hipotekom to dovode do točno polovice portfelja koji ovisi o cigli i betonu.

"Znatan dio kreditnog rasta i nadalje se odnosi na financiranje građevinskih projekata, potaknuto snažnim rastom cijena nekretnina, pa takvi krediti ostaju osjetljivi na eventualne promjene potražnje i cijena stambenih nekretnina. Krediti za poslovne nekretnine, odnosno krediti osigurani poslovnom nekretninom ili namijenjeni njezinu stjecanju ili izgradnji, čine 54 posto ukupnih kredita poduzećima", navodi se u HNB-ovoj publikaciji Financijska stabilnost.

Ranjivost tržišta

Iako se udio loših kredita smanjio, visoka razina novih kredita poduzećima u građevini, poslovanju s nekretninama, trgovini i turizmu, naročito onih s promjenjivom kamatnom stopom, ukazuje na sve veću ranjivost tržišta. 

"S obzirom na to da tržište poslovnih nekretnina može biti osjetljivo na cikličke oscilacije gospodarske aktivnosti i reagirati na nepovoljna kretanja smanjenjem cijena i likvidnosti, materijalizacija tih rizika izravno bi se odrazila na bilance banaka zbog pada vrijednosti kolaterala ili pada prihoda i sposobnosti otplate kredita poduzeća čije je poslovanje povezano s tržištem nekretnina", upozorava HNB. 

Dodaju da su u posljednjih pet godina krediti građevinskim poduzećima rasli u prosjeku 20 posto godišnje te su tako znatno nadmašili ostale kredite. Ako dođe do usporavanja ekonomije i zaposlenosti, takva su zaduženja posebno osjetljiva, zbog dugih rokova povrata i trajanja projekata. 

S obzirom da će do usporavanja neminovno doći, HNB je upozorio na nekretninsku krizu nakon 2009. godine, kad su loši krediti građevinskom sektoru u domaćim bankama dosegnuli pedesetak posto. Uslijedio je pad tržišta koji je trajao do 2015. godine. Sad je tržište nekretnina na prekretnici, gdje će se tek vidjeti hoće li nastaviti rasti zbog sve viših cijena ili će pasti zbog smanjenja potražnje.