Ministarstvo financija objavilo je nacrt prijedloga Zakona o hrvatskom investicijskom računu, kojim se uvodi poseban račun za ulaganje u financijske instrumente uz porezne pogodnosti i minimalne administrativne troškove.

Kraj kompliciranih poreznih obračuna

Jedna od najvećih prepreka ulasku malih ulagača na tržište kapitala dosad su bili složeni porezni propisi i administrativne obveze. Prema važećim pravilima, građani koji povremeno ulažu u dionice ili druge financijske instrumente imaju gotovo jednake porezne obveze kao profesionalni i institucionalni investitori, što uključuje vođenje detaljne evidencije svih transakcija, prikupljanje podataka iz različitih izvora te obračun dobiti i gubitaka za svaku pojedinu kupnju i prodaju.

Novi investicijski račun trebao bi uvelike pojednostaviti cijeli postupak. Administrativne poslove, uključujući vođenje potrebne evidencije, preuzet će ovlašteni posrednik, čime se građane oslobađa većine birokratskih obveza.

Tko može otvoriti račun?

Investicijski račun moći će otvoriti svaki punoljetni hrvatski građanin, a roditelji će ga moći otvoriti i za svoju maloljetnu djecu. Račun će biti moguće ugovoriti kod banaka, investicijskih društava i drugih ovlaštenih posrednika.

Svaka osoba moći će imati samo jedan hrvatski investicijski račun, uz maksimalan cjeloživotni iznos uplata od 200.000 eura.

Najveća pogodnost: Nema poreza na prinose

Najveća prednost novog modela upravo je porezni tretman jer će pomoću investicijskog računa građani moći slobodno kupovati i prodavati financijske instrumente, reinvestirati ostvarene prinose te primati dividende i kamate bez nastanka porezne obveze.

Porez se neće plaćati ni prilikom isplate sredstava s računa, neovisno o iznosu koji se povlači, a istodobno se ostvareni prinosi neće uračunavati u cjeloživotni limit uplata od 200.000 eura.

Sredstva će biti moguće podići u bilo kojem trenutku te će sustav automatski upozoravati ulagače ako pokušaju premašiti dopušteni limit uplata.

Građani sami biraju kako će ulagati

Vlasnici investicijskog računa sami će odlučivati u koje će financijske instrumente ulagati ili će upravljanje portfeljem moći prepustiti ovlaštenom posredniku. Zakon uvjetuje jedino to da se minimalno 20 posto ulaganja usmjeri na domaće tržište kapitala s ciljem njegova razvoja.

Osim uplata novca, na račun će biti moguće prenijeti postojeće dionice te druge financijske instrumente, što bi trebalo olakšati prijelaz postojećim ulagačima na novi sustav.

Registar svih uplata i isplata vodit će Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD), a provedbu i nadzor zakona provodit će Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), koja je sudjelovala i u izradi zakonskog prijedloga.

Poticaj tržištu kapitala i gospodarstvu

U Ministarstvu financija očekuju da bi u prve dvije godine pomoću modela hrvatskog investicijskog računa građani mogli uložiti između 200 i 600 milijuna eura.

Cilj novog zakonskog rješenja nije samo pojednostaviti ulaganje građanima, već i povećati njihovo sudjelovanje na tržištu kapitala, potaknuti financijsku pismenost, ojačati domaća ulaganja te povećati likvidnost hrvatskog tržišta kapitala.

Slični investicijski računi s poreznim olakšicama već postoje u brojnim državama Europske unije, no hrvatski model izdvaja se po tome što predviđa potpuno oslobađanje od poreza na ostvarene prinose na računu.

Javno savjetovanje o prijedlogu zakona otvoreno je do 23. kolovoza, a plan Ministarstva financija jest da on stupi na snagu 1. siječnja iduće godine. Ako prijedlog bude usvojen u sadašnjem obliku, građani će prvi put dobiti jednostavniji i porezno povoljniji okvir za dugoročno ulaganje na domaćem tržištu kapitala.