Vlada na 225. sjednici raspravlja o državnom proračunu za 2027. godinu, a premijer Andrej Plenković predstavio je ključne gospodarske projekcije za iduće tri godine. Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi iduće godine porasti za 2,1 posto, dok se inflacija očekuje na razini od 2,7 posto. Premijer je najavio i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, a na dnevnom redu Vlade nalaze se i odluke povezane s ukidanjem pojedinih mjera kontrole cijena.
Na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković osvrnuo se na gospodarska očekivanja za razdoblje od 2027. do 2029. godine, istaknuvši da bi Hrvatska trebala nastaviti ostvarivati gospodarski rast iznad prosjeka Europske unije i europodručja.
'Prema podacima predviđamo da će rast BDP-a u 2027. biti 2,1 posto, u 2028. 2,2 posto, u 2029. 2,1 posto. Prema ovim predviđanjima, u usporedbi s onim što se zbiva na razini Europske unije i europodručja, mi ćemo i dalje biti iznad prosjeka rasta Europske unije i europodručja', rekao je Plenković.
Inflacija bi trebala pasti na 2,7 posto
Premijer je najavio i postupno smirivanje inflatornih pritisaka.
'U 2027. očekuje se smanjenje stope inflacije, na godišnjoj razini ona bi trebala biti oko 2,7 posto, što je značajno smanjenje u odnosu na očekivanu stopu inflacije u 2026.', istaknuo je.
Prema Vladinim projekcijama, deficit opće države trebao bi ostati na razini od 2,9 posto BDP-a, dok bi se udio javnog duga u BDP-u trebao dodatno smanjiti, na 55,3 posto.
Plenković smatra da takvi pokazatelji potvrđuju stabilnost hrvatskog gospodarstva unatoč nepovoljnim međunarodnim okolnostima.
'Tako Hrvatska osigurava stabilan makroekonomski okvir i proračunsku ravnotežu, unatoč brojnim zahtjevnim i izazovnim okolnostima u kojima se nalazimo i mi, i cijeli svijet, pa i Europa', poručio je.
Prihodi 37,3 milijarde, rashodi 41,5 milijardi
Govoreći o proračunu, premijer je upozorio na nastavak globalnih sukoba, energetskih šokova i inflatornih pritisaka.
Prema brojkama koje je iznio, proračunski prihodi trebali bi porasti za dva posto, na 37,3 milijarde, a rashodi za nešto više od dva posto, na 41,5 milijardi.
Fokus na umirovljenicima, obiteljima i demografiji
Plenković je naglasio da novi proračun treba očuvati socijalnu koheziju i osigurati pomoć najranjivijim skupinama, posebno umirovljenicima.
Među glavnim prioritetima izdvojio je obiteljsku politiku i demografsku revitalizaciju, za koje Vlada planira nastaviti povećavati ulaganja.
'Mi ćemo u ovoj godini prvi put prijeći milijardu eura ulaganja u demografsku revitalizaciju i jačanje politike obitelji i snaženje obitelji kao nukleusa hrvatskoga društva', rekao je premijer.
Nastavak ulaganja u vrtiće, škole i bolnice
Jedan od ciljeva proračuna jest nastavak ravnomjernog regionalnog razvoja, odnosno ulaganja u infrastrukturu diljem Hrvatske.
Plenković je najavio daljnju izgradnju i obnovu dječjih vrtića, škola i bolnica, kao i ulaganja u gospodarenje otpadom te vodno-komunalnu infrastrukturu.
Podsjetio je da je u posljednjih deset godina u vodno-komunalne projekte uloženo šest milijardi eura.
'Potičemo razvoj obrtništva, poduzetništva, industrije te bolje prometno, energetsko, digitalno i infrastrukturno povezivanje Hrvatske', naglasio je.
Veća otpornost i ulaganja u obranu
Premijer je istaknuo da proračun za 2027. treba poslati i poruku otpornosti države na međunarodne krize i gospodarske poremećaje.
U tom kontekstu najavio je nastavak ulaganja u energetiku, poljoprivredu i ribarstvo kako bi Hrvatska povećala energetsku i prehrambenu sigurnost.
'Prije svega jamčimo stabilne javne financije, nastavljamo ulaganja u energetiku, u poljoprivredu, u ribarstvo, čime Hrvatska dolazi u poziciju da bude i energetski i prehrambeno sigurnija', rekao je.
Značajan dio proračunskih prioriteta odnosi se i na obrambenu politiku te unutarnju sigurnost.
Plenković je dodao da će Vlada nastaviti voditi računa o hrvatskim braniteljima, jačanju pravosuđa i učinkovitijoj provedbi načela vladavine prava.
Vlada odlučuje i o mjerama kontrole cijena
Uz nacrt prijedloga državnog proračuna za 2027. godinu, s projekcijama za 2028. i 2029., na dnevnom redu nalazi se i prijedlog izmjena Odluke o proračunskom okviru za isto razdoblje.
Vlada će odlučivati i o prestanku važenja ranijih odluka koje se odnose na obvezu objave cjenika proizvoda i usluga te isticanje dodatne cijene kao mjera izravne kontrole cijena.