Osim banaka i ostalih kreditora te građana koji se zadužuju, od 20. studenog će i trgovci imati nove obveze. Naime, od 20. studenog na snagu stupa novi Zakon o potrošačkom kreditiranju, koji propisuje trgovcima da provjeravaju kreditnu sposobnost kupaca.

Naime, kupnja mobitela, televizora ili nekog drugog kućanskog aparata više neće biti moguća, ako trgovci, po kriterijima HNB-a, procijene da bi to moglo dovesti potrošače u dugove, čak i uz obročno plaćanje.

"Kao i u niz drugih propisa koje smo predstavljali u posljednje vrijeme u Ministarstvu financija, cilj je ojačati zaštitu potrošača, odnosno financijski osnažiti potrošače. Između ostalog, kroz omogućavanje određenih mehanizama koje će potrošači imati na raspolaganju kako bi se zaštitili od prezaduženosti, a ako do prezaduženosti dođe - kako bi na najbolji mogući način izašli iz nje", tvrdi za RTL Danas v.d. ravnateljice Uprave za financijski sustav Ministarstva financija, Ana Zorić.

Dvije situacije

Pritom je objasnila da se u praksi razlikuju dvije situacije. Jedna se tiče kupnje putem kartica, a druga je kupnja na rate izravno od trgovca.

"Dakle, kod kupnje na rate putem platnih kartica situacija ostaje ista - tu je vašu kreditnu sposobnost provjerila banka kada vam je omogućila plaćanje na rate putem platnih kartica. Odnosno, tu se ništa ne mijenja", objasnila je Zorić, a potom nastavila:

"Druga je situacija kada kupujete na rate izravno od trgovca, kada se trgovac pojavljuje u ulozi vjerovnika. Tu će trgovac imati obvezu, s obzirom na to da na sebe preuzima kreditni rizik, provjeriti vašu kreditnu sposobnost. Dakle, kada vas financira izravno trgovac i kada vam on omogućuje kupnju na rate. Najčešća situacija koju smo imali na tržištu je kupnja na rate mobilnih uređaja ili drugih uređaja od teleoperatera, koji sada ulaze u obuhvat ovog zakona", ustvrdila je.

Malo kompliciranija priča

Smisao novih zakonskih odredbi je omogućiti građanima da mogu podmiriti trošak proizvoda kojeg kupuje na rate bez ikakvih problema.

Među onima koji će provjeravati kreditnu sposobnost građana bit će i teleoperateri. Iz Ministarstva financija napominju da je svaki peti građanin u Hrvatskoj blokiran upravo zbog dugova teleoperaterima

"Principijelno se ne bi trebalo ništa bitno promijeniti, malo kompliciranija priča. Ono što se građanima sigurno neće sviđati jest to da teleoperateri i trgovci traže od njih nekakve osobne podatke koji se zapravo u ovom trenutku, i izvan ove nove regulative, neće smatrati zaštićenim podacima. Navikli smo da našu ocjenu kreditne sposobnosti i prihoda analizira banka, a ne neki trgovac. To je sigurno nešto što će građane dosta revoltirati, ali to se da riješiti na druge načine, tako da ja ne očekujem ništa skandalozno. Na posljetku, tu je i dalje moguća kupnja putem debitnih i kreditnih kartica. Isto tako, teleoperateri mogu sklapati sporazume s kreditnim posrednicima, s bankama, tako da zapravo tu cijelu priču nekako mogu ubrzati i olakšati", smatra ekonomistica Marijana Ivanov.

Prevaljivanje troškova

Ona upozorava da je to dodatni korak u procesu kupnje, koji bi mogao izazvati dodatne troškove trgovcima, koji bi, pak, mogli sve prevaliti na građane, što je eufemizam za poskupljenje proizvoda i usluga.

"S aspekta građana spriječit ćemo da ljudi olako kupuju stvari koje su im zapravo nedostižne i koje ne bi mogli isfinancirati da im se ne daje kredit. Zapravo trgovac ne zna koliko vi kredita imate. Možete imati nekoliko kredita u banci, nekoliko kredita za kupnju različite druge skuplje i luksuznije robe. Kad ljudi dođu u financijske probleme, onda to ne plaćaju i znamo da to onda završava s ovrhama, a poslije s blokadama. Pa ako će ova izmjena u zakonu nešto napraviti po pitanju toga da zapravo spriječi ljude da se prezadužuju, znači spriječiti ljude od njihovih vlastitih pogrešaka, da previše kupuju na kredit, da previše duga stvaraju, onda je to dobro", zaključila je Ivanov u razgovoru za RTL Danas.