zarja grupa

Obišli smo našeg najvećeg uzgajivača mini rajčica. 'Proizvodnja nam je zbog manjka radnika gotovo stala, a onda je stigao spas iz Indije i Nepala'

  • Autor: Luka Filipović
  • Zadnja izmjena 22.09.2019 10:01
  • Objavljeno 22.09.2019 u 10:00
Zvonimir Belić, direktor Zarja grupe

Zvonimir Belić, direktor Zarja grupe

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Rajčica je stigla u Europu iz Južne Amerike krajem 15. stoljeća. Botaničari će vam reći da se radi o voću, a za kuhare i običan puk ona je povrće. Kad se počela uzgajati na području Hrvatske, nije poznato. Trenutno najveći domaći i regionalni proizvođač specijalnih sorta rajčica je Zarja grupa. Sa sjedištem u Kerestincu pored Svete Nedjelje, Zarja uzgoja manje sorte kao što su cherry, cocktail i shake. U dućanima se prodaju pod brendom Rajska. Kako se uzgajaju i zaslužuju li taj božanski naziv, provjerila je ekipa tportala

Vlasnici Zarje su ekonomist Zvonimir Belić, ujedno direktor tvrtke, i Slovenac Janko Bostele, glavni tehnolog. Začetnik tvrtke je Bostele te je krajem 90-ih krenuo s proizvodnjom u slovenskom Čatežu, da bi se početkom 2000-ih proširio u Hrvatsku te mu se pridružio Belić.

U Kerestincu kod Svete Nedjelje Zarja ima staklenike koji se protežu na čak pet hektara. Ove godine udvostručili su njihovu površinu zahvaljujući sredstvima Europske unije.

Investiciju vredniju od četiri milijuna eura pokrili su najvećim dijelom novcem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a preostali dio kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).

Za novinare tportala, koji se prvi put susreću s takvom proizvodnjom, staklenici izgledaju futuristički. Između nepreglednih redova rajčica, čije se stabljike uzdižu na oko tri metra visine, radnici na pokretnim platformama beru zrele plodove. Idiličnu atmosferu začinjava umirujuće zujanje bumbara. Njih čak 10.000 zaduženo je za oprašivanje biljaka.

Dok se šećemo alejom crvenih i žutih rajčica, Belić se prisjeća početaka Zarje u Hrvatskoj.

'Krenuli smo s klasičnom grapollom. Ali kako smo odmah odudarali od konkurencije kvalitetom, tražili smo način na koji da u dućanu napravimo razliku između nas i ostalih. Jer na policama trgovina sve grapolle izgledaju iste. Palo nam na pamet to da pakiramo naše rajčice. S vremenom smo se prebacili na cherry. U to doba ta sorta se vrlo malo konzumirala i možemo reći da smo naučili hrvatske kupce da je više cijene. Od početka se vodimo samo jednom mišlju, a to je da krajnji proizvod kupcu bude što ukusniji i mirišljaviji', ustvrdio je Belić.

Belić u razgovoru s novinarom tportala

Belić u razgovoru s novinarom tportala

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Posebno je ponosan na to što rajčice ne prskaju pesticidima i herbicidima. U proizvodnji se koristi biološka zaštita, odnosno štetnici se istrebljuju uz pomoć njihovih prirodnih neprijatelja.

'Cilj nam pritom nije uništiti štetne kukce, nego ih svesti na minimum. Želimo stvoriti uravnoteženi ekosustav povoljan za razvoj prirodnih neprijatelja štetočina. Biljke koje su zaražene nekim tipom virusnih ili bakterijskih bolesti odstranjuju se rezanjem te se iznose iz staklenika, a rana se zatim premazuje alkoholom i dezinficira. U takvom sustavu nema potrebe za kemijskom zaštitom biljaka te nema straha od zagađenja proizvoda, vode i okolne zemlje', istaknuo je Belić.

Rajske rajčice rastu u vrećama s kompostom, preko kojih dobivaju sve hranjive tvari rastopljene u vodi. Tijekom svog jednogodišnjeg životnog vijeka u stakleniku biljka naraste više od 15 metara. Kad se poberu slatki plodovi, obrani dio omotava se oko vreća s kompostom. Po kvadratu se ubere do 40 kilograma rajčica, ovisno o sorti.

Radnici beru plodove uz pomoć pokretnih platformi

Radnici beru plodove uz pomoć pokretnih platformi

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Godišnje proizvedemo gotovo četiri milijuna paketića. Pokrivamo tržište Slovenije i Hrvatske, a uskoro krećemo i s izvozom u Srbiju. Lani smo imali 17 milijuna kuna prihoda i 1,3 milijuna kuna dobiti. Očekujem da ćemo ove godine povećati prihod na 28 do 30 milijuna kuna. Cilj nam je zadržati lidersku poziciju u narednim godinama', ističe Belić.

U proljeće se pojavio problem nedostatka radnika. Srećom, stvar je spasila država koja je otvorila kvote za poljoprivredne radnike.

'Od početka godine imali smo velikih problema. Gotovo preko noći nestalo je radnika. Niti jedan čovjek nije se javljao na oglase. Nismo znali što napraviti… Kad se otvorila mogućnost uvoza stranih radnika preko agencije za zapošljavanje, angažirali smo 15 Indijaca i osam Nepalaca. Očekujemo dolazak još petero ljudi iz Nepala. Sad imamo oko 90 zaposlenih, čija je prosječna plaća oko 4000 kuna', kaže Belić.

Zarja je preko agencije zaposlila 15 Indijaca i osam Nepalaca

Zarja je preko agencije zaposlila 15 Indijaca i osam Nepalaca

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Dodaje kako mu se najteže bilo pomiriti s time da treba uvesti radnike. Jer dosad je, u 20 godina svog poslovanja, Zarja sve pokrivala domaćim ljudima.

Indijci i Nepalci su se pokazali kao pun pogodak. Vrijedno rade i brzo su se prilagodili novoj zemlji i kulturi.

'Smjestili smo ih u dvije kuće u Samoboru koje iznajmljujemo. Najviše im je u početku bilo čudno to što u Hrvatskoj ima malo ljudi na ulicama, a iznenađeni su i čistoćom. Kako je krenulo, iduće će nam godine polovica radnika stizati iz inozemstva', uvjeren je Belić.

Na pitanje imaju li problema s poslovično efikasnom hrvatskom birokracijom, suvlasnik Zarje se gorko nasmijao.

Godišnje Zarja proizvede gotovo četiri milijuna paketića

Godišnje Zarja proizvede gotovo četiri milijuna paketića

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Mogao bi vam satima pričati o tome, ali nema smisla. Borimo se. Jedan od većih problema nam je odvoz otpada. U proizvodnji uvijek ima plodova koji nisu za prodaju. Prema našim zakonima, ne smijemo odvoziti otpad, već za to moramo angažirati tvrtke koje se bave time. Oni te rajčice odvoze u biopostrojenja, kompostane ili na odlagalište. Naplate se od krajnjeg kupca i od nas proizvođača. Nije mi jasno zbog čega mi to sami ne bismo smjeli raditi? Po čemu oni to mogu bolje napraviti od nas? Mjesečno nas odvoz otpada košta 50.000 kuna, što za malu tvrtku, poput naše, nije beznačajan novac', požalio nam se Belić.

S teških tema vraćamo se priči o uzgoju mini rajčica. Iako ekonomist po struci, Belić se s godinama zaljubio u poljoprivredu i sad bi, čini nam se, mogao satima govoriti o svim specifičnostima uzgoja u Zarjinim staklenicima.

Ali kao što kažu, jedna slika govori više od tisuću riječi, pa smo sve o Belićevim rajčicama doznali kad smo ih probali. Slogan 'miris ljeta, okus raja', pod kojim se prodaju u dućanu, prema našem skromnom mišljenju sasvim je opravdan.

  • +23
  • +20

Rajska rajčica

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!