Na parcelama OPG-a Zorić iz Erduta ovih se dana istodobno provode dvije ključne operacije – žetva uljane repice i sjetva suncokreta. Riječ je o planiranoj i usklađenoj poljoprivrednoj strategiji kojom se nastoji povećati učinkovitost u uvjetima sve nestabilnijeg tržišta i izraženijih klimatskih promjena
Nositelj gospodarstva, Stjepan Zorić, navodi kako na parcelama s navodnjavanjem ove godine očekuju prinose uljane repice do pet tona po hektaru, što pripisuje primjeni mikrogranuliranih ekoloških gnojiva, folijarne prihrane i biostimulatora. Suradnja sa stručnjacima i precizno praćenje razvoja usjeva ključni su elementi ovog pristupa, piše Agroklub.
Konzervacijska obrada tla i druga žetva kao poslovni model
Konzervacijska obrada tla primjenjuje se na OPG-u Zorić već godinama, i to prije nego što su uvedene izdašnije potpore za ovu praksu. Izravna sjetva odmah nakon žetve, bez obrade tla, omogućuje uštedu na gorivu i radnim satima, očuvanje vlage u tlu i sjetvu druge kulture – najčešće soje, suncokreta ili slanutka.
vezane vijesti
U godinama kada druga žetva nije tržišno isplativa, usjevi se koriste za zelenu gnojidbu, čime se povećava plodnost tla i smanjuje potreba za mineralnim gnojivima. Zorić ističe kako je ovakav sustav izdržljiv u uvjetima tržišnih oscilacija jer omogućuje fleksibilnost u odlučivanju i dodatne izvore prihoda.
Znanstvena istraživanja i novi usjevi
Na parcelama OPG-a provode se i istraživanja u suradnji s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti Osijek. Prof. dr. sc. Bojan Stipešević navodi kako se posebna pažnja posvećuje uzgoju slanutka, kulture s visokim udjelom biljnih proteina, otpornosti na sušu i visoke temperature. Iako još nije šire komercijaliziran u Hrvatskoj, slanutak ima potencijal u prehrambenoj industriji, kako za konzerviranje i proizvodnju brašna, tako i za prerađene grickalice.
Neiskorišteni potencijal biomase
Prof. dr. sc. Davor Kralik s FAZOS-a ukazuje na vrijednost biomase preostale nakon žetve, posebno u kontekstu energetske učinkovitosti. Dok zemlje poput Austrije i Njemačke sustavno koriste žetvene ostatke za grijanje i proizvodnju električne energije, Hrvatska i dalje značajne količine biomase izvozi bez ekonomske koristi.
Prema Kraliku, nužna su ulaganja u lokalne sustave za preradu biomase u energente poput peleta, briketa i bioplina, čime bi se pridonijelo energetskoj samodostatnosti ruralnih sredina, piše Agroklub.
