Dok je svijet fokusiran na Hormuški tjesnac, jedna druga pomorska arterija tiho ulazi u središte geopolitičke napetosti – i potencijalno nosi još veći rizik za globalnu ekonomiju
Riječ je o Malajskom prolazu, strateški ključnom morskom prolazu u jugoistočnoj Aziji kroz koji prolazi oko 40 posto svjetske trgovine. Za razliku od Hormuza, koji je vitalan za naftu, ovaj prolaz je žila kucavica globalnih opskrbnih lanaca.
Ideja da bi se i ovdje mogla uvesti neka vrsta ‘morske cestarine’ pojavila se u Jakarti, gdje je indonezijski ministar financija Purbaya Yudhi Sadewa otvoreno razmotrio mogućnost naplate prolaza.
Pozvao se pritom na potez Irana, koji je ranije zaprijetio uvođenjem naknada za prolazak kroz Hormuz, sugerirajući da bi sličan model mogao donijeti ‘znatne prihode’ državama koje kontroliraju Malajski prolaz – Indoneziji, Maleziji i Singapuru, piše Handelsblatt.
vezane vijesti
Otpor susjeda i jasna pravna prepreka
No reakcija susjednih država bila je brza i oštra. Singapur i Malezija odbacili su tu ideju, upozorivši da je sloboda plovidbe temelj međunarodnog prava.
Singapurski ministar vanjskih poslova Vivian Balakrishnan jasno je poručio da se njegova zemlja neće pridružiti nikakvim pokušajima ograničavanja prolaska ili uvođenja pristojbi.
Pod pritiskom kritika, i indonezijska vlada brzo je ublažila ton. Ministar vanjskih poslova Sugiono naglasio je da njegova zemlja podržava slobodnu plovidbu i otvorene morske rute.
Pravna situacija dodatno komplicira cijelu ideju. Prema Konvenciji UN-a o pravu mora, poznatoj kao UNCLOS, naplata prolaza kroz Malajski prolaz nije dopuštena. Stručnjaci ističu da se ne radi o ‘mekim pravilima’, nego o obvezujućim međunarodnim normama.
Kina snosi najveći rizik
Najveći ulog u ovoj priči ima Kina. Čak 80 posto kineskog uvoza nafte prolazi kroz ovaj prolaz, što ga čini jednom od najvećih strateških slabosti Pekinga.
Još početkom 2000-ih tadašnji kineski predsjednik Hu Jintao upozoravao je na opasnost moguće blokade. Danas su ti strahovi ponovno u fokusu, posebno u kontekstu napetosti s SAD-om.
U Pekingu postoji bojazan da bi u slučaju ozbiljnog sukoba, SAD mogao pokušati ograničiti promet kroz prolaz, koristeći svoju vojnu prisutnost u regiji – uključujući sigurnosnu suradnju sa Singapurom i novo obrambeno partnerstvo s Indonezijom.
Dodatnu poruku Washington je nedavno poslao prolaskom ratnog broda USS Miguel Keith kroz taj strateški pravac.
Scenarij blokade: Globalni šok
Iako stručnjaci smatraju da je potpuna blokada zasad malo vjerojatna, upozoravaju na druge oblike pritiska – pojačani nadzor, djelomična ograničenja ili incidente u okolnim vodama.
Takvi potezi mogli bi značajno povećati troškove prijevoza i uzdrmati energetska tržišta. Analitičari upozoravaju da bi u slučaju ozbiljnog poremećaja globalni opskrbni lanci ‘gotovo odmah kolabirali’.
Posljedice bi bile dalekosežne: od rasta cijena energije do poremećaja u industrijskoj proizvodnji. Ni Europa ne bi bila pošteđena – gotovo devet posto njemačkog uvoza prolazi upravo ovim prolazom.
Dok Hormuški tjesnac dominira naslovnicama, Malajski prolaz se sve više nameće kao potencijalno još opasnija točka globalnog sukoba.
Jer ovdje nije riječ samo o nafti – nego o cijelom sustavu svjetske trgovine. A svaki ozbiljniji poremećaj u tom uskom morskom prolazu mogao bi imati posljedice koje nadilaze i najcrnje scenarije s Bliskog istoka.
