U srcu Šangaja uzdiže se jedan od najspektakularnijih nebodera na svijetu – Shanghai World Financial Center. Visok više od 490 metara, godinama je bio najviša zgrada u Kini i simbol ekonomskog uspona zemlje. No iza elegantne fasade krije se priča o političkoj osjetljivosti, povijesnim traumama i arhitektonskom detalju koji je izazvao skandal
Koja je razlika između kruga i kvadrata? Za većinu ljudi ovo pitanje zvuči trivijalno. No za američkog arhitekta Williama Pedersena, koji je početkom 90-ih projektirao jedan od najviših nebodera na svijetu usred Šangaja, postalo je presudno – politički, kulturno, pa čak i ekonomski, piše The B1M.
Njegov neboder Shanghai World Financial Center trebao je imati kružni otvor na vrhu – simbol neba u drevnoj Kini – ali je zbog pritiska javnosti morao biti zamijenjen kvadratnim. Jer krug, u tom kontekstu i u to vrijeme, nije bio samo simbol. Bio je rana.
vezane vijesti
Kineski san u obliku nebodera
Početkom 90-ih Kina je kretala u nevjerojatnu urbanizaciju. Milijuni seljaka selili su se u gradove, gospodarstvo je eksplodiralo, a Šangaj je trebao postati kineski New York. U pustim močvarama četvrti Pudong planirane su desetine nebodera – među njima i tri supertornja.
Prvi od njih bio je Jin Mao Tower, dizajniran u stilu pagoda. Drugi, Pedersenov, trebao je biti simbol budućnosti – elegantan, minimalistički i prozračan. I trebao je imati veliku kružnu rupu pri vrhu.
Krug nije bio samo estetski izbor – predstavljao je nebo, a kvadratna baza simbolizirala je zemlju. Time je zgrada spajala duhovno i materijalno, prošlost i budućnost, Kinu i svijet.
Problem je bio u tome što je japanski investitor Minoru Mori stajao iza projekta. A godina je bila 2005. – 60. obljetnica završetka Drugog svjetskog rata. Mnogi Kinezi su u kružnom otvoru prepoznali simbol japanske zastave – crveni krug na bijeloj pozadini – i to usred Šangaja, grada koji je bio pod japanskom okupacijom.
Mediji su brzo raspirili kontroverzu, a gradski dužnosnici nazvali su arhitekta i investitora. 'Možete li, molimo vas, promijeniti oblik?' bilo je diplomatsko, ali jasno pitanje zamjenika gradonačelnika. Na pola izgradnje jedne od najviših zgrada na svijetu radovi su morali stati da bi je redizajnirali.
Kvadrat spasio stvar
Uslijedile su žurne konzultacije, uključujući hitan sastanak investitora s gradskim čelnicima. Pedersen je najprije pokušao 'zamaskirati' otvor mostom koji bi razbio savršen krug, ali to nije bilo dovoljno. Na kraju je rupa pretvorena u kvadrat – što se pokazalo ne samo kao politički prihvatljivije, nego i estetski moćnije rješenje jer je naglasilo dramatične linije nebodera.
Konačna verzija zgrade dovršena je 2008. godine i odmah je postala ikona moderne Kine – ne samo zbog visine, nego i zbog priče koju nosi.
Shanghai World Financial Center tada je postao najviša zgrada na svijetu po visini krova i najviši neboder po upotrebljivoj površini. No zbog tornja na vrhu tajvanskog Taipeija 101 nije preuzeo titulu najvišeg u potpunosti, a danas je nosi Burj Khalifa u Dubaiju.
Bilo je govora i o tome da će Pedersenov toranj dobiti dodatni vrh – možda čak dva, po uzoru na rogove – ali to se nije dogodilo. Mori je inzistirao na eleganciji, ne na natjecanju.
Kad je Pedersen prvi put došao u Šangaj, grad je imao sedam milijuna ljudi i jednu visoku zgradu. Danas ih ima 24 milijuna i gotovo 200 nebodera, uključujući još viši Shanghai Tower, dovršen 2015.
No nijedna zgrada ne priča priču kao ova. Jer Shanghai World Financial Center nije samo sjedište banaka i hotela. On je dokaz da arhitektura nije neutralna, da neboderi nisu samo čelik i beton, već spomenici ambiciji, sjećanju i identitetu – te katkad u njima može odjekivati cijela povijest, piše The B1M.
