Kina ulaže desetke milijardi dolara u novu industriju - razvoj humanoidnih robota, vjerujući da bi oni mogli ojačati proizvodni sektor, zamijeniti radnu snagu i osigurati tehnološku prednost u globalnoj utrci s Amerikom. No s time dolazi i niz pitanja - tko će ostati bez posla, kako će se preoblikovati ekonomija – i gdje su granice automatizacije?
Dok se svijet još uvijek prilagođava utjecaju umjetne inteligencije na poslove i svakodnevnicu, Kina je već zakoračila u sljedeću fazu tehnološke transformacije – humanoidne robote. Ovi strojevi, oblikovani po uzoru na ljudsku formu i pokret, ne služe samo za demonstracije na sajmovima, već sve češće ulaze u tvornice, laboratorije, pa i planove za skrb o starijima.
Kako piše Reuters, u golemom skladištu na periferiji Šangaja, deseci humanoidnih robota izvode svakodnevne zadatke – od slaganja majica do pripreme sendviča i otvaranja vrata. Nadgledaju ih operateri 17 sati dnevno te prikupljaju dragocjene podatke koji treniraju njihove algoritme. Cilj je stvoriti robote koji bi u bliskoj budućnosti mogli transformirati način na koji radimo, živimo i proizvodimo.
Iza projekta stoji kineski startup AgiBot, a humanoidni roboti postali su prioritet kineske vlade u potrazi za odgovorima na izazove poput trgovinskih tenzija sa SAD-om, starenja stanovništva i usporenog gospodarskog rasta. Njihovo strateško značenje potvrđeno je u ožujku, kada je predsjednik Xi Jinping osobno posjetio AgiBotove pogone i našalio se da bi roboti jednog dana mogli igrati nogometnu utakmicu.
Robotska proizvodnja – sami sebe sastavljaju?
'Zamislite dan u kojem će naši roboti sami sebe sastavljati u vlastitim tvornicama', izjavio je Yao Maoqing, partner u AgiBotu.
Dok SAD pokušava revitalizirati svoju industriju i vratiti proizvodne pogone iz Kine, Peking cilja na novu industrijsku revoluciju – onu u kojoj će većinu tvorničkih poslova obavljati roboti nalik ljudima.
Napredak kineskih robota vidljiv je i u impresivnim fizičkim sposobnostima – izvode salto, trče polumaratone i, kako se Xi našalio, igraju nogomet. No ono što ih čini ekonomski relevantnima jest razvoj 'mozga' – softvera temeljenog na umjetnoj inteligenciji. Ključnu ulogu u tome ima kineska tvrtka DeepSeek, uz značajnu državnu potporu.
Velika ulaganja i subvencije
Kineske vlasti u protekloj su godini dodijelile sektoru humanoidne robotike više od 20 milijardi dolara potpore. Usto je najavljen fond od 1000 milijardi juana (oko 137 milijardi dolara) za startupove koji se bave AI-jem i robotikom. Lokalna vlast u Wuhanu nudi pak tvrtkama subvencije do pet milijuna juana (skoro 700.000 dolara), besplatan uredski prostor i druge poticaje.
Osim izravnih subvencija, država pokreće fondove poput onog u Shenzhenu od 10 milijardi juana (oko 1,4 milijarde dolara) te nudi besplatne poslovne prostore i druge pogodnosti.
Država je i važan kupac - nabava robota i pripadajuće opreme skočila je s 4,7 milijuna juana u 2023. na 214 milijuna u 2024. godini. Najveće kineske metropole, poput Pekinga i Šangaja, ulažu u centre za prikupljanje podataka, ključne za obuku robota u tzv. embodied AI sustavima i njihovo učenje interakcije s fizičkim svijetom.
Humanoidi spremni za tvornice
Startup MagicLab već testira svoje robote na proizvodnim linijama, a oni rukuju materijalima te obavljaju inspekcije i jednostavne montažne zadatke. Pritom su uspješno integrirali AI sustave kao što su DeepSeek, Qwen (razvio ga je Alibaba) i Doubao (ByteDance).
Zahvaljujući snažnom domaćem lancu nabave, kineski proizvođači kontroliraju do 90 posto komponenti potrebnih za izradu robota, što dramatično snižava cijene i omogućuje brzo prototipiranje. Dok američki humanoid Optimus, koji proizvodi Tesla, ima trošak komponenti od 50.000 do 60.000 dolara, kineski proizvođači predviđaju da će do 2030., ili čak ranije, cijena pasti ispod 17.000 dolara.
Prema Morgan Stanleyju, Kina sada dominira globalnim tržištem humanoidne robotike s čak 31 domaćom tvrtkom koje su u 2024. predstavile 36 modela robota – daleko više nego SAD, koji je predstavio osam modela.
Šest tvrtki, uključujući Unitree i UBTech, već su započele ili uskoro kreću s masovnom proizvodnjom.
Opasnost za radna mjesta?
Kina danas ima oko 123 milijuna zaposlenih u proizvodnji. Analitičari upozoravaju da bi robotizacija mogla utjecati na čak 70 posto tog sektora, što bi moglo uzrokovati pad prihoda od doprinosa za socijalno osiguranje.
Na nedavnoj sjednici Nacionalnog narodnog kongresa stručnjaci su predložili uvođenje osiguranja za nezaposlene zbog umjetne inteligencije – program koji bi radnicima osigurao prihode šest do 12 mjeseci nakon gubitka posla zbog automatizacije.
Unatoč tim izazovima, vlada vidi humanoidne robote kao rješenje za kroničnu nestašicu radne snage, osobito u njezi starijih. Plan objavljen u prosincu predviđa širu primjenu robota u staračkim domovima, a tehnološki div Ant Group već je osnovao novu tvrtku Ant Lingbo Technology za razvoj robota koji će im pružati pomoć.
'Za pet do deset godina roboti bi mogli organizirati prostorije, preuzimati pakete ili pomagati ljudima pri kretanju', rekao je Yao iz AgiBota.