Nafta iz Zapadne Qurne-2 čini 0,5 posto svjetske proizvodnje i oko devet posto iračke.

Irak zauzima drugo mjesto na ljestvici vodećih proizvođača u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC), odmah iza Saudijske Arabije.

Američke sankcije otežale su Lukoilu transfer novca u Irak pa je Bagdad bio prisiljen intervenirati i isplatiti plaće, rekla su tri iračka dužnosnika pod uvjetom da ostanu anonimni jer nisu ovlašteni razgovarati s medijima.

Plaće su radnicima isplaćene u četvrtak, nakon intervencije države, što je smirilo tenzije među radnicima, rekla su tri izvora iz vlade.

"Država je intervenirala kako bi osigurala nesmetanu proizvodnju i nakon intervencije isplaćene su dvije zaostale mjesečne plaće", rekao je jedan od triju dužnosnika.

Nenadoknadivi bareli

Bagdad će isplatiti i plaće za prosinac, u iračkim dinarima, kako bi se izbjegli daljnji poremećaji, dodao je.

Daljnja kašnjenja u isplati plaća mogla su dovesti do obustave rada na naftnom polju gdje irački zaposlenici trenutno vode proizvodnju, napomenuli su izvori iz vlade.

Iz Lukoila nisu odmah odgovorili na Reutersov upit da komentiraju informaciju neimenovanih izvora.

Ruska kompanija isplaćivala je do sada plaće iračkim zaposlenicima u Zapadnoj Qurni‑2 mjesečnim bankovnim transferima, navodi Reuters.

Proizvodnja u Zapadnoj Qurni‑2 i dalje je stabilna i iznosi oko 460 tisuća do 480 tisuća barela nafte dnevno, istaknuli su dužnosnici.

Zapadna Qurna‑2 ključna je za irački izvoz i druga iračka polja nikako ne mogu nadoknaditi njezine barele, s obzirom na trenutna ograničenja kapaciteta, objašnjavaju izvori.

Prevelik zalogaj

Početkom prošlog tjedna neimenovani dužnosnici iz iračkog naftnog sektora rekli su za Reuters da Bagdad razmatra slanje zahtjeva američkom ministarstvu financija da se sankcije suspendiraju na šest mjeseci kako bi Lukoil dobio još vremena za prodaju 75‑postotnog udjela u Zapadnoj Qurni‑2.

Iračko ministarstvo nafte ne namjerava kupiti udio jer je Zapadna Qurna‑2 prevelik projekt kojim iračke državne kompanije ne bi mogle upravljati.

Bagdad tako razmatra tri potencijalna kupca koja su pokazala interes za Lukoilov udio, a radi se o jednoj kineskoj i o dvjema zapadnim kompanijama, prenosi Reuters.

Interes za kupnju cijele Lukoilove inozemne imovine 'u paketu' potvrdio je prošlog petka konglomerat International Holding Company (IHC) iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

I američki investicijski fond Carlyle razmatra kupnju cjelokupne Lukoilove inozemne imovine, naveli su neimenovani izvori prije dva tjedna.

Švicarski Gunvor odustao je pak od ponude budući da je Washington signalizirao da mu neće izdati dozvolu.

Promjene na pomolu?

I ruski je Rosneft odnedavno pod američkim sankcijama pa je odlučio je smanjiti udio u cjevovodu koji dostavlja naftu s polja u iračkom Kurdistanu do turske luke Ceyhan ispod 50 posto kako bi ih izbjegao, potvrdio je za Reuters neimenovani dužnosnik Kurdistanske regionalne vlade (KRG).

Ruska kompanija kupila je 60-postotni udio u Kurdistan Pipeline Companyju (KPC) 2017. godine.

Prošli tjedan Rosneft je prodao 11-postotni udio u KPC-u investicijskoj kompaniji DEX Capital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, navela su za Reuters dva izvora upućena u pojedinosti transakcije.

"Rosneft je pod pritiskom novih američkih sankcija i nakon konzultacija s KRG-om prodao dio udjela u projektu izvoznog cjevovoda", citira Reuters riječi dužnosnika u kurdistanskom ministarstvu za prirodne resurse.

Promjenom vlasništva mijenja se i ravnoteža utjecaja nad glavnim naftovodom iz iračkog dijela Kurdistana, transportnim sustavom koji već dugo oblikuju komercijalni, politički i financijski sporovi između iračke vlade, lokalnih kurdskih vlasti te međunarodnih operatera, napominje portal IraqiNews.com.

Ruske kompanije značajan su igrač u iračkom naftnom sektoru već više od deset godina i eventualna prodaja njihove imovine u budućnosti označila bi velike promjene u iračkom izvozu nafte te u sektoru proizvodnje i istraživanja nafte, dodaje portal.