Zlato, koje se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u kriznim vremenima, doživjelo je snažan pad cijene usred rata u Iranu i energetske krize. Od početka ožujka vrijednost plemenitog metala pala je za oko 800 dolara po unci, odnosno oko 15 posto
Nakon što je početkom ožujka dosegnulo gotovo 5400 dolara po unci, zlato se do kraja mjeseca stabiliziralo u rasponu između 4400 i 4700 dolara. Time je izbrisalo velik dio dobitaka ostvarenih tijekom godine, koja je započela rekordnim rastom.
Najveći pad u više od četiri desetljeća
Posebno snažan pad zabilježen je u trećem tjednu ožujka, kada je cijena zlata s oko 5000 dolara pala na nešto više od 4500 dolara u samo nekoliko dana.
Prema analitičarima, riječ je o najvećem tjednom padu u posljednje 43 godine.
vezane vijesti
Takav razvoj događaja iznenadio je tržišta jer zlato u pravilu jača u krizama. Ovaj put dogodilo se suprotno – dvogodišnji uzlazni trend prekinut je upravo u trenutku eskalacije geopolitičkih napetosti.
Zašto cijene zlata katkad ipak padaju u vremenima krize?
Iako se to na prvi pogled čini paradoksalnim, sličan obrazac viđen je i ranije, primjerice na početku financijske krize 2008. godine, piše Handelsblatt.
U trenucima velikih padova na burzama investitori često prodaju zlato kako bi pokrili gubitke ili ispunili obveze prema brokerima. Budući da je tržište zlata vrlo likvidno, ono se prvo nalazi na udaru.
Dodatni razlog leži u činjenici da je zlato u posljednje dvije godine snažno raslo, pa su mnogi investitori sada odlučili unovčiti dobit.
Promjena očekivanja oko kamata
Ključni faktor pada cijene zlata su i promijenjena očekivanja oko monetarne politike.
Dok se početkom godine očekivalo nekoliko smanjenja kamatnih stopa američke središnje banke, tržište sada računa čak i na mogućnost njihova povećanja.
Više kamatne stope negativno utječu na zlato jer ono ne donosi kamatu, pa postaje manje atraktivno u odnosu na druge oblike ulaganja.
Analitičari i dalje vide rast
Unatoč trenutačnom padu, mnoge financijske institucije i dalje vjeruju u rast cijene zlata.
Goldman Sachs procjenjuje da bi zlato tijekom godine ponovno moglo dosegnuti 5400 dolara po unci, dok UBS ide i korak dalje te predviđa cijenu od 5900 dolara početkom 2027.
Commerzbank također je podigao svoju prognozu na 5000 dolara do kraja 2026.
Stručnjaci ističu da zlato obično najbolje performira u drugoj fazi krize – kada gospodarski rast slabi, a središnje banke počinju snižavati kamatne stope.
Rizik: Moguća prodaja zlata iz rezervi
Jedan od potencijalnih rizika za cijenu zlata je mogućnost da države počnu prodavati svoje rezerve.
Ako se sukob dodatno proširi i poremeti prihode od nafte, pojedine zemlje mogle bi posegnuti za zlatom kako bi osigurale likvidnost.
Već je zabilježeno smanjenje zlatnih rezervi u Turskoj, što je dodatno pritisnulo cijenu na tržištu.
Ipak, većina analitičara ne očekuje masovnu prodaju, već eventualno usporavanje kupnje zlata od strane središnjih banaka.
Što to znači za ulagače?
U kratkom roku moguće su daljnje oscilacije i padovi cijene, osobito ako inflacija i visoke kamatne stope ostanu u fokusu tržišta.
No srednjoročno i dugoročno, energetska kriza i potencijalna stagflacija mogli bi ponovno pogurati cijenu zlata prema gore.
Za ulagače spremne na rizik i volatilnost, trenutačni pad mogao bi predstavljati zanimljivu ulaznu točku – ali bez jamstva brzog povratka na rekordne razine.
