Na globalnim valutnim tržištima prošli je tjedan bio izuzetno volatilan a najveće dobitnice bile su valute koje se percipiraju kao sigurna utočišta za kapitala – švicarski franak i jen
Uslijed neizvjesnosti oko globalnog gospodarskog oporavka, dužničke krize s obje strane Atlantika te agresivnih koraka nekolicine središnjih banaka u svijetu, na valutnim tržištima protekli su dani bili izuzetno napeti.
Neke od vodećih središnjih banaka u svijetu bile su prisiljene reagirati kako bi sačuvale konkurentnost nacionalnih gospodarstva, pa je tako je švicarska središnja banka snizila kamatne stope i povećala likvidnost na novčanim tržištima, a japanska središnja banka je prodavala jene.
Međutim, to nije bilo dovoljno da spriječi daljnju aprecijaciju tečaja švicarske i japanske valute, u koje investitori pojačano ulažu bježeći od dolarske imovine, kao i drugih imovinskih klasa koje im se u ovim trenucima velike gospodarske neizvjesnosti čine rizičnima.
Tako je, unatoč intervenciji švicarske središnje banke, švicarac na tjednoj razini ostvario dobitak prema euru za 3,7 posto te se njime u petak trgovalo po 1,096 franaka. Prema dolaru je ojačao 3 posto, pa dolar stoji 0,7665 franaka.
Također, unatoč deviznoj intervenciji japanskih vlasti tijekom koje je, procjenjuje se, prodano oko 1.000 milijardi jena, tečaj jena aprecirao je protekloga tjedna na burzama za 1,2 posto prema dolaru, završivši tjedan na 78,49 jena.
Kupnje jena ohrabruju najnoviji japanski pokazatelji o rastu maloprodaje, povjerenja malih poduzetnika, započetoj gradnji kuća i podacima o zaposlenosti.
Ipak, s daljnjim jačanjem jena, trgovce zabrinjava i moguća nova intervencija japanskih vlasti. Japanski ministar financija Yoshihiko Noda izjavio je u petak kako pažljivo prati valutna kretanja, što je uobičajeni signal investitorima da je Tokio spreman nastaviti s prodajama jena.
Osim na loše vijesti iz SAD-a i slabljenje globalnog gospodarstva, unatoč rekordno niskim kamatnim stopama i pumpanju likvidnosti u financijski sustav, fokus investitora bio je protekloga tjedna i na europskoj dužničkoj krizi.
Mogućnost širenja dužničke krize s periferije eurozone na Španjolsku i Italiju izazvala je reakciju Europske središnje banke, koja je u četvrtak na redovitom zasjedanju odlučila ponovno aktivirati program otkupa državnih obveznica.
Na tržištu se šuška da bi mogla od ponedjeljka početi otkupljivati i talijanske i španjolske obveznice, a ne samo država s periferije eurozone.
A kako su problemi zaduženosti aktualni s obje strane Atlantika, tečaj eura prema dolaru protekloga je tjedna stagnirao, pa se eurom u petak trgovalo po 1,429 dolara.
